Projekt Putevima bokeljskih Hrvata predstavlja zanimljivu izložbu u tehnici kolaža. Bokeljski Hrvati 2021. donosi emotivna razmišljanja poznatih nam Hrvata. Istaknuti odvjetnik Boris Šavorić, profesorica Vanda Babić Galić, bivša Miss Hrvatske, a danas uspješna poslovna žena Ivana Petković Čevra i drugi otkrivaju što ih veže za zaljev hrvatskih svetaca.

Nastavak je ovo dugogodišnjeg projekta koji spaja dvije države i dva naroda, a ujedno radi na očuvanju bogate kulturne baštine bokeljskih Hrvata. Izložba će biti otvorena u Galeriji Klovićevi dvori od 4. do 14. studenog.

„Za Bokelje ova zemlja je dar od Boga i njihovih predaka, sveti prostor u kojem moraju biti u interakciji ako žele zadržati svoj identitet i vrijednosti!“ – otkriva istaknuti hrvatski odvjetnik Boris Šavorić.

Na jedanaest vizuala upoznat ćemo sve generacije bokeljskih Hrvata koji žive u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Njihovo emotivno viđenje Boke kotorske i njihova povezanost svojevrsni su most prošlosti i budućnosti. Njihove riječi toliko su jake da nas propitkuju jesmo li svjesni i radimo li dovoljno na upoznavanju novih generacija o nasljeđu koje je prepoznato u cijelom svijetu.

„Boka kotorska je moja zlatna dolina!“ – otkriva bivša Miss Hrvatske, danas uspješna poslovna žena, Ivana Petković Čevra.

Izložba donosi priče aktera ove izložbe, a to su: svećenik Kotorske biskupije Don Robert Tonsati, pomoćnica ravnatelja i profesorica matematike u kotorskoj osnovnoj školi Dijana Milošević, predsjednik Hrvatskoj nacionalnog vijeća CG Zvonimir Deković, urednica na radiu Dux Tanja Grabić, legendarni vaterpolist i zlatni olimpijac Mirko Vičević, redovna profesorica na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru Vanda Babić Galić, demograf, profesor i pročelnik Odjela za sociologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu Roko Mišetić, bivša Miss Hrvatske i uspješna poslovna žena Ivana Petković Čevra, istaknuti hrvatski odvjetnik Boris Šavorić te učenici Karlo Schubert i Doris Deković.

„Boka je ishodište, zavičaj, točka susreta kultura i svjetova!“ – ističe svećenik Kotorske biskupije i Bokelj Don Robert Tonsati.

Projekt Putevima bokeljskih Hrvata održava se pod supokroviteljstvima predsjednika RH Zorana Milanovića i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Podršku projektu daju Ministvarsvo kulture i medija RH, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, Zajednica bokeljskih Hrvata te Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Donatori projekta su: HEP – Hrvatska elektroprivreda, Porto Montenegro te hotel Regent Porto Montenegro.

Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Proslava okrugle, 450. obljetnice Bitke kod Lepanta

NAJAVA — 24.09.2021.

OBLJETNICA

Objavljeno: 26.09.2021.

U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, Bitki kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).

U Europi proslava obilježavanja obljetnice te slavne bitke ima sve veći značaj te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je ondje predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promišljanje i istraživanje Krka u drugoj polovici 16. stoljeća, njegovog života i stanovništva. Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznavajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad slave obljetnice Bitke kod Lepanta.

S istočne obale Jadrana u tom slavnom okršaju sudjelovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i krčka. Također, zanimljivo je istaknuti kako su gotovo polovicu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu činile upravo krčka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedništvom soprakomita Ludovica Cicute, cresko-osorska galija Sveti Nikola vođena soprakomitom Nikole Dražića i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovijedao Ivan de Dominis. Papa Pio V. u namjeri da zaustavi prodor Osmanlija i njihovo širenje Mediteranom osnovao je Svetu ligu, savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Sredozemlju. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se i galija Cristo Ressussitato, 28. u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu započele su povlačenje što je lijevom omogućilo da pomogne kršćanskim snagama centra i desnog krila. Već u ranim poslijepodnevnim satima, 07. listopada, Sveta liga izvojevala je pobjedu, označivši u konačnici kraj turske dominacije na Mediteranu.

Ususret 450. obljetnici Bitke kod Lepanta

Kao svojevrsni pretprogram ovogodišnje Štorije o galiji Cristo Ressussitato, u Galeriji Decumanus, između 24. rujna i 07. listopada, može se razgledati prigodna izložba pod nazivom Grbovi, zastave i znakovlje na ratnim galijama saveza Svete lige u pomorskoj Bitki kod Lepanta. Autor njezinog koncepta je Mladen Stojić iz tvrtke Heraldic art, dok grafike (crteže) i grafičko oblikovanje predstavljenih izložbenih segmenata uz njega potpisuje i Veronika Žuvić. Pisanje uvodnog teksta povjereno je povjesničarki Tei Perinčić, dok su blazoni (formalni opisi grbova i zastava) djelo Nenada Labusa. Izložbom su obuhvaćena četiri informativna panoa velikih dimenzija, od kojih prvi donosi precizne kolorirane crteže i detaljne opise grbova zapovjednika galija s istočne obale Jadrana u sastavu ratne mornarice Mletačke Republike u Bitki kod Lepanta, drugi grbove najznačajnijih saveznika Svete lige, dok su trećim i četvrtim sadržane zastave i prikazi galija kakve su korištene u Bitki kod Lepanta s relevantnim tehničkim podatcima. Osim spomenutog info-kvadriptiha, postavom su, također, obuhvaćene i replike zastava (gonfalona) saveza Svete lige, Mletačke Republike, Republike Genove i Malteškog viteškog reda.

Knjiga Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja

Službena proslava 450. obljetnice Bitke kod Lepanta započet će u četvrtak, 07. listopada, u Galeriji Decumanus, i to predstavljanjem najrecentnijeg izdavačkog projekta Centra za kulturu Grada Krka – monografije Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja, autora prof. dr. sc. Slavena Bertoše. Riječ je o knjizi koja predstavlja rezultat novih, dosad potpuno ili gotovo nepoznatih bibliotečnih, a posebice arhivskih istraživanja o sudjelovanju krčkih galijota u znamenitoj Bitki kod lepanta, u službi Mletačke Republike. S obzirom na to da je ovdje riječ o jednoj od najznačajnijih bitaka u pomorskoj povijesti svijeta, prema mišljenju izdavača i autora, bilo je potrebno i s tog aspekta osvijetli kršćansku pobjedu u ratu protiv Osmanlija kojoj su i Krčani sa svojom galijom Cristo Ressussitato dali svoj značajan doprinos. Ovo vrijedno monografsko izdanje, obogaćeno velikim brojem slikovnih priloga (fotografija arhivskih dokumenata, skica, fotografija naslovnica najznačajnijih izdanja o bitki te autorovih fotografija s terena), u izdavačkom smislu predstavlja nastavak dvaju prethodno objavljenih rukopisa, onih dr. sc. Tee Perinčić (Krčka komuna u doba Lepantske) i Mladena Bastijanića Cicute (Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća) kojima se polako, ali pomno, objelodanjuje i valorizira bogato krčko pomorsko nasljeđe.

Po završetku promocije slijedi misa koja će se, za sve poginule u Bitki kod Lepanta, služiti u Krčkoj katedrali, s time da će od 06. do 11. listopada, uz grob Ludovica Cicute u krčkoj prvostolnici biti postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.

Izložba Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora

Nastavak proslave u petak, 08. listopada, donosi promenadu Počasne satnije Kravat pukovnije koja će u dva navrata, s pješačkim i konjičkim dijelom postroja, proći središtem krčke starogradske jezgre i dijelom rive, a za kojom će, u Galeriji Decumanus, uslijediti otvorenje izložbe Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, koju, u sklopu programa međunarodne kulturne suradnje, donosi Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru. Predmetnom izložbom, čija je autorica povjesničarka umjetnosti mr. sc. Radojka Abramović, obuhvaćeno je 16 velikih, dvojezičnih, panoa od kojih 13 prikazuju lavove rađene tehnikom reljefa u kamenu, dva minijature iz knjiga, a jedan mletačkog lava sa zastave brigantina Serpente. Namjera ove izložbe, ali i istoimene knjige na kojoj se temelji postav, jest ta da ukaže na važnost očuvanja motiva mletačkih lavova na spomenicima kulture mletačkog perioda u gradu Kotoru. Naime, gotovo četverostoljetno prisustvo Venecije na kotorskom području (od 1420. – 1797.), ekspanzija u arhitekturi, kulturi i načinu života koje je to prisustvo donijelo, ostavilo je živi pečat te se danas očituje u strukturi Kotora, kao tipičnog mediteranskog, srednjovjekovnog grada. Grad izložen prelamanju dvaju snažnih političkih i kulturnih utjecaja, Istoka i Zapada, postao je specifičan baš po toj simbiozi, a ostaci mletačke i svih ostalih kultura doprinijeli su njegovom bogatstvu i kulturno-povijesnoj slojevitosti.