Blagoslov hrane ovog Uskrsa u okrilju obitelji

Hoće li biti uskrsnog blagoslova jela?

Ovaj Veliki tjedan ima posebno obilježje, nešto što nismo nikada dosad doživjeli. Naime, zbog nastanka pandemije koronavirusa, naše će crkve ostati prazne kroz ove najsvetije dane za nas kršćane.

No, unatoč okolnostima u kojima smo se našli, mi ćemo i ove godine proslaviti Veliki tjedan, vazmeno trodnevlje i najveću svetkovinu – Uskrs. Datum Uskrsa se, prema odredbi Kongregacije za bogoštovlje, ne pomiče. Sve ono što smo slavili svih ovih godina, slavit ćemo i ove godine. Dakle, i Veliki četvrtak i Veliki petak i Veliku subotu i vrhunac u Nedjelju Uskrsnuća, i to s još većom vjerom u pobjedu Božju, u pobjedu života i pobjedu dobra.

Za Uskrs je karakterističan blagoslov hrane, koju mnogi u košaricama donose već na vazmeno bdijenje ili na jutarnja misna slavlja, kako bi kasnije mogli, u krugu obitelji, zajedno blagovati.

Obrazac blagoslova hrane u domovima

Budući da to ove godine neće biti moguće, onda je, u skladu s odlukom Kongregacije, svaki ordinarij za svoju biskupiju donio smjernice da taj blagoslov u svakoj kući mogu podijeliti roditelji. Drugim riječima, kada se obitelj zajednički okupi za stolom, neka zajedno izmole Očenaš, a potom neka otac ili majka blagoslove tu hranu.

Objavljen je i prilagođeni obrazac blagoslova jela na Uskrs, kojega obitelj može zajedno izmoliti. Nakon navještaja evanđeoskog odlomka o putu u Emaus (Lk 24, 13.15.27-32), obrazac predviđa Psalam 23, molitvu vjernika i zajedničku molitvu Očenaša.

“Tada slavitelj izreče blagoslovnu molitvu:

Svemogući Bože, ti si htio da učenici u Emausu prepoznaju Krista uskrsloga u lomljenju kruha. Izlij obilje svoga blagoslova na ovu hranu (i piće) da i mi koji je (ga) blagujemo, danas i svakoga dana našega života s vjerom susrećemo tvoga uskrsloga Sina, od njega primamo kruh života te po njemu i sami dostignemo slavu uskrsnuća. Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.”

Zajedništvo svećenika i kućne Crkve

Naravno da će i svećenici na vazmenom bdjenju i na jutarnjim misama na Uskrs, blagoslivljati hranu, isto kao što su blagoslovili grančice na Cvjetnicu.

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL

 

Svi dionici tih misnih slavlja, putem televizije, radija ili interneta, bit će dionici i blagoslova koji će svećenici izreći na kraju misa.Sada ponovno do izražaja dolazi kućna Crkva, obiteljska Crkva, a to bi trebala biti i svakodnevna praksa u našim obiteljima. Kad se okupimo na zajedničko blagovanje, roditelji bi trebali blagosloviti hranu, ali svakoga su dana pozvani i blagoslivljati svoju djecu.

Dakle, i ove godine će biti i proslave Uskrsa i blagoslova hrane, u nešto izmijenjenim okolnostima. Neka to bude s istom, ili još snažnijom, vjerom.

 

 

Izvor:  Hrvatska katolička mreža, Hrvoje Josip Bišćan

Pismo bratske blizine metropoliti i nadbiskupu zagrebačkom uzoritom Josipu kard. Bozaniću

Izvor: Dux radio

 

Uzoriti kardinale i poštovani brate u biskupstvu,

Duboko uznemireni primili smo vijest o razornom potresu koji je jutros pogodio područje Zagreba i okolice, te je nanio veliku štetu srcu grada Zagreba: njegovoj prvostolnici, kao i brojnim crkvama u gradu i okolnim mjestima, znamenitim građevinama i obiteljskim domovima. I dok su slike materijalnog razaranja same po sebi teške, još su teže one uplašenih i uznemirenih ljudi koji su jutros morali napustiti svoje obiteljske domove te majki s malenom djecom na ulicama, usred već ionako otežane situacije u kojoj se Hrvatska kao i gotovo cijela Europa suočava s pandemijom novog koronavirusa.

U ovim teškim trenutcima, ne možemo pružiti mnogo više od izraza naše ljudske i kršćanske blizine Vama, vašem kleru i svim vjernicima Zagrebačke nadbiskupije i svim ljudima pogođenim ovim potresom. I danas i u narednim danima, svoje ćemo molitve upućivati Svemogućem Bogu prošeci snagu i svjetlo vjere, nade i ljubavi, koje je u ovom trenutku svima toliko potrebno. Osobito molimo za sve ljude koji se nesebično trse kako bi pritekli u pomoć stradalima, kao i medicinskom osoblju koje ulaže tolike napore u borbi protiv pandemije.

Zazivajući blagoslov Božji i zagovor naše blažene Djevice Marije, u ime svećenika, redovnika i redovnica, te svekolikog puka Božjeg Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije, srdačno Vas pozdravljamo, ostajući povezani u molitvi.

S poštovanjem,

 

+ Rrok Gjonlleshaj nadbiskup barski, apostolski upravitelj kotorski

+ Zef Gasili nadbiskup barski u miru

+ Ilija Janjić biskup kotorski u miru

Predstavljena “Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom”

izvor:bokanews

U knjižnici „Bogdan Ogrizović“ u Zagrebu 3. marta 2020. predstavljena je knjiga Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom = The Collection of Modern and Contemporary Art of the Shrine of Our Lady of Škrpjel on an Island off Perast, autora Željka Brguljana, istraživača i promicatelja kulturne baštine Boke Kotorske, a u izdanju NIP „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta.

O knjizi i autorovom radu nadahnuto su govorili recenzenti knjige akademik Tonko Maroevići  profesor Nikola Albaneže, urednica dr. sc. Ivana Mance i autor, uz uvodnu riječ ravnateljice knjižnice prof. Jasne Kovačević, a u prisustvo brojne publike predvođene veleposlanikom Crne Gore Nj. E. Borom Vučinićem u pratnji suradnice gospođe Tonje Madunović, što je događaju dalo međunarodni značaj.

Autor, Željko Brguljan, uz vrhunski dizajn Marija Aničića, novom knjigom nas vodi kroz dosada slabo poznatu zbirku modernih i suvremenih umjetničkih djela u znamenitom pomorskom svetištu Gospe od Škrpjela na istoimenom otočiću u Boki Kotorskoj, prezentirajući javnosti još jedan segment bogate i slojevite kulturne baštine božanstvenog zaljeva s juga Jadrana.

Obrađena zbirka nastaje kontinuirano već čitavo jedno stoljeće, nizom zavjetnih darova ili samo poklona kako autora umjetničkih djela tako i vjernicima koji su se htjeli zahvaliti škrpjelskoj Gospi na uslišenim molbama. Zbirku čini 80-ak radova (slika, skulptura, keramičkih figura) 67 umjetnika iz desetak zemalja (najviše je hrvatskih i crnogorskih umjetnika), nastalih u razdoblju od 20-ih godina prošlog stoljeća do naših dana. Iako je većina djela smještena u jednoj prostoriji škrpjelskog Muzeja, zbirci smo pridružili i neke radove iz ostalih prostora kompleksa svetišta, kao i vrata crkve (K. Angeli Radovani), oltarnu palu na bočnom oltaru crkve (V. Stanić) i Alfirevićevu bistu na samom otoku (I. Vukušić).

Knjiga je izašla trudom upravitelja svetišta mons. Srećka Majića i autora, koji je ujedno i suizdavač, te je primjer i uspješne međunarodne suradnje. Velik prilog kvaliteti ovog dvojezičnog izdanja (hrvatsko – englesko) dali su i autori fotografija (S. Kordić i drugi), prevoditelj (G. McMaster), recenzenti (T. Maroević, N. Albaneže), urednica (I. Mance), ostali suradnici te Tiskara Zelina.