Predstavljanje knjige „Hrvati u Boki kotorskoj: Migracije, svadbeni običaji, identiteti“ autorskog dvojca doc. dr. sc. Marijete Rajković Iveta i mag. etnologije Matije Dronjića, 15. svibnja u 14 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb.

Knjiga etnološkog dvojca doc. dr. sc. Marijete Rajković Iveta i mag. etnologije Matije Dronjića je plod jedinstvenog trogodišnjeg projekta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku te Kulturno zavičajnog udruženja „Napredak“ iz Gornje Lastve pod nazivom „Terensko istraživanje običaja, napjeva i plesova u selu Gornja Lastva i drugim naseljima tivatskog i kotorskog zaljeva u Boki kotorskoj“, čija je voditeljica bila prof. dr. sc. Milana Černalić u razdoblju od 2009. do godine 2012.

Etnografska građa prikupljena je početkom tekućeg desetljeća u desetak bokeljskih lokaliteta: Gornja Lastva, Donja Lastva, Tivat, Perast, Mrčevac, Bogdašići, Muo, Kavač, Prčanj, Donji Stoliv, Gornji Stoliv, Dobrota i Lepetane. Usredotočivši se  na obradu zatečene bogate etnografske građe autori donose  inovativnu interpretaciju dviju tematskih odrednica – migracija i svadbenih običaja, opisujući njihove odraze na suvremene markere identiteta Hrvata u Boki kotorskoj.

Tako se u ovoj interdisciplinarnoj knjizi, koja se temelji na intervjuima s nizom Hrvata Bokelja, prikazuje koliko su višekratne promjene državnih granica utjecale na iseljavanje (katoličkog stanovništva, uglavnom Hrvata) i useljavanje (pretežno pravoslavnog stanovništva) u Boki kotorskoj od kraja 19. do početka 21. stoljeća. Boka kotorska bila je posljednjih sto godina u sastavu čak osam država. Te promjene bile su pokretač migracija i transformacija identiteta.  Iseljavali su mlađi muškarci tražeći dodatne izvore prihoda od obližnjih mjesta europskoga susjedstva do transkontinentalnih destinacija Amerike i Australije. Usto, zabilježene su i snažne unutarnje migracije selo – grad između dvaju svjetskih ratova te osobito tijekom procesa urbanizacije od 1950-ih i 1960-ih godina naovamo. Popisi stanovništva na tome geografskome prostoru, primjerice, pokazuju da se udio hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj od 1910. s 50,3 posto drastično smanjio na samo 6,3 posto do 2011. godine.

Građa knjige, koja ukupno opseže 184 stranice, stoga je podijeljena prema dvjema spomenutim tematskim odrednicama. Prva, koju potpisuje M. Rajković-Iveta, podnaslovljena je „Boka kotorska: granice, migracije i identiteti“ (str. 13 – 79 str.), a druga – koju potpisuje M. Dronjić – „Predsvadbeni i svadbeni običaji hrvatskog stanovništva na tivatskom području“ (83 -181 str.). Podsjetimo, uvodni dio knjige donosi pregled kulturne baštine hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj s naglaskom na dosadašnja etnološka istraživanja na koja upozorava voditeljica cijelog projekta Černalić, dok Marija Božinović Mihaliček opisuje domaćina predmetnog  terenskog istraživačkog projekta Kulturno zavičajno udruženje „Napredak“, dokazanog čuvara baštine i kulturne tradicije Gornje Lastve.

Knjigu krasi obilje autentičnih fotografija, koje prate živopisne iskaze radoznalih  kazivača svadbenih i inih običaja.

 

Sveti Leopold Bogdan Mandić – prijatelj bez pridržaja

Sveti Leopold Mandić rođen je kao Bogdan Adiodato u Herceg Novom (Boka Kotorska) dana 12. svibnja 1866. godine od oca Petra, Antuna Stjepana Mandića i majke Dragice Carević. Kapucinsko sjemenište u Udinama pohađa već od 1882 godine. Od kad je stupio u Kapucinski red proveo je 34 godine u Padovi gdje je i preminuo 30.srpnja 1942. godine

Sveti Leopold je svojom poniznošću i blagošću bio melem za duše tisuće pokornika koji su dolazili u njegovu ispovjedaonicu. Shvativši da mu je poslanje svoj život posveti radu za duše u ispovjedaonici predano je dnevno ispovjedao i po 10 sati i tako kroz gotovo 40 godina sebe nesebično darujući drugima! Upravo je to bila njegova veličina, žrtvovanje sebe za drugoga.

Predsjednica je izvršila pregled svečano postrojenog odreda Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Rijeci

 

Predsjednica Republike Hrvatske gđa. Kolinda Grabar Kitarović dana 28.02.2019.g. iskazala je čast svojim posjetom te dala podršku i poticaj daljnjem djelovanju Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809.

Prilikom dolaska Predsjednica je izvršila pregled svečano postrojenog odreda Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Rijeci postrojen u njezinu čast. Predsjednicu su potom dočekala buketom cvijeća mladi članovi bratovštine.

Predsjednica Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar Kitarović je potom u razgovoru obavljenim s predstavnicima Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Rijeci kojim putem iskazala podršku očuvanju i održavanju tradicije odreda Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna, a u razgovoru je predsjednica upoznata s nominacijom Bokeljek mornarice, Kola svetog Tripuna i Kola svetog Tripuna na UNESCO listi nematerijalna baštine.

 

Koncert “Svetom Tripunu s ljubavlju”

Rijeka, Circolo 21.02.2019.g. u 18,00 sati

 

Dana 21.02.2019.g. (četvrtak) u 18,00 u Circolo će se upriličiti koncert «Svetom Tripunu s ljubavlju» koji izvode klub mladih bokeljskih glazbenika i prijatelja i to polaznici Glazbene akademije te učenici polaznici Glazbene škole Ivan Matatetić Ronjgov, koncert su pripremile i postavile i ovaj put prof. Paola Radin i prof. Borjana Pantelić Skladany.

Bokeljska noć je tradicionalni bal Bokelja koji se u Rijei održava još od 1962.g.

Vrhunska zabava je i ove godine okupila sve generacije Bokelja koji su, od uvertire u Bal sa Kolom svetog Tripuna do završnih biseva uz note Bokeljeke noći, slavili do ranih jutarnjih sati u Hotelu Jadran u Rijeci. Posjetitelje su zabavjali grupa Pešekani, a na pomoć im je za bokeški štimung bio g. Vlado Martinis, glazbenik iz Tivta.