Hrvatske udruge iz Boke kotorske koje okupljaju oko 4.000 članova medijima su uputili priopćenje kao reakciju na aktualni trenutak potrebe zajedničke nominacije Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna na UNESCO listu nametarijalne baštine od strane Republike Hrvatske i Republike Crne Gore. U priopćenju se naglašava kako je Bokeljska mornarica tradicija koje su nositelji bokeljski Hrvati. Prenosimo u nastavku u cijelosti tekst objavljen na Dux radiju:
IZJAVA HRVATSKIH UDRUGA IZ BOKE KOTORSKE
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore i hrvatske udruge u Boki kotorskoj prihvaćaju inicijativu zastupnika HGI-ja u Skupštini Crne Gore Adrijana Vuksanovića o Bokeljskoj mornarici u kojoj stoji da hrvatski narod baštini Bokeljsku mornaricu kao dio svjetske kulturne baštine i ovim potpisom podrške još jednom potpisnici ove izjave upućuju inicijativu Ministarstvu kulture Crne Gore da razmotri mogućnost da se u dosje uvrsti i kult svetoga Tripuna i hrvatski narod koji je stvarao, održavao i do dana današnjega je baštinik nasljeđa Bokeljske mornarice. Također smo u saznanju da je ovakav identitičan prijedlog upućen i iz Uprave Bokeljske mornarice Kotor.
Obrazloženje:
Bokeljski Hrvati su ponijeli sa sobom u Republiku Hrvatsku svijest da je kolo svetog Tripuna, sa svim ceremonijalima koji su neodvojivo vezani za Katoličku crkvu, Kotorsku biskupiju, Splitsku metropoliju, a time i je i dio Crkve u Hrvata, neodvojivi dio njihove povijesti, kulture, tradicije, kolektivne memorije, i kao takvu su tu svijest i tradiciju baštinili i baštine i dalje kao dio svojega hrvatskoga identiteta koje su prenijeli u bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Republici Hrvatskoj.
Podsjećamo istine radi da je 2009. godine Centar za očuvanje kulture manjina u sklopu promocije tradicijske kulture manjinskih naroda u Crnoj Gori u KIC-u Budo Tomović u Podgorici, u Domu Gracije Petkovića u Tivtu i u dvorani Centra za kulturu u Kotoru predstavio odoru bokeljskog mornara kao hrvatsku narodnu nošnju, Katedralu i Kolo svetoga Tripuna kao dio kulture hrvatskoga naroda u Crnoj Gori uz nazočnost premijera Crne Gore, predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, kao i predstavnika diplomatskog kora . Slijedom toga mi kao hrvatske udruge s pravom postavljamo pitanje što se promijenilo od 2009. do 2017. godine.
