Najava Proslave Sv. Vida 15.06. 2021.g.

Sveti Vid zaštitnik i Dan Grada Rijeke obilježava se 15.06.2021.g.

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka na poseban način obilježava Sv. Vid

kao Dan Odreda.

U tu čast će 15.06.2021.g.  na Korzu s početkom u 17,30 sati

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka i Kolo Svetog Tripuna.

 

Aleksandar Dender: Od 39 Crkava, 38 su Katoličke, a jedna Pravoslavna u Kotoru!

izvor: Biram DOBRO

Aleksandar Dender: Od 39 Crkava, 38 su Katoličke, a jedna Pravoslavna u Kotoru!

Kamenje pamti, kotorske crkve od Šuranja od Šuranja do Pazara, od VI. do XX. stoljeća!

 

Jovica Martinović je u svojoj knjizi 100 kotorskih dragulja dao detaljan opis svih poznatih kotorskih crkava u rasponu od VI do XX stoljeća, kako postojećih, tako i nestalih tokom stoljeća, istražujući I notarsku knjigu kotorskog arhiva, opise koje su nam ostavili Ivan Bolica i don Grgur Zarbarini i planove Kotora iz vremena Venecije i Austrije.Ja sam samo pripremio ovaj spisak radi preglednosti.

Do dolaska Francuza u Kotor, ova malena gradska jezgra unutar zidina imala je 29 crkava i nekoliko samostana.Nemam uporednih podataka, ali mislim da niti jedna povijesna jezgra na jadranskoj obali nije imala ovoliko sakralnih objekata kao Kotor što svjedoči o dubokom štovanju vjere Kotorana kroz stoljeća. Interesantno je da je od 39 crkava u gradu i okolini čak 17 bilo izgrađeno uz Zanatsku ulicu koja spaja južna i sjeverna gradska vrata, što je još jedna potvrda važnosti ove ulice za grad Kotor koja je bila jedina kopnena veza iz pravca Budve prema Dubrovniku i obratno, dok je 6 crkava bilo izgrađeno uz drugu po važnosti kotorsku ulucu, Parilo-Pjaca od rive.
Od 39 nabrojanih crkava 38 su katoličke crkve, jedina izgrađena pravoslavna crkva u gradu je Sv. Nikola, dok su dvije katoličke crkve, Sv. Luku i dominikansku crkvu Sv. Nikole na temeljima koje je izgrađena nova crkva, Francuzi definitivno ustupili pravoslavcima 1810 godine.

NESTALE CRKVE

1. Sv. Roko, XV stoljeće ( u okviru citadele)
2. Sv. Jakov od lođe, 1326 godina( ispred Vardara)
3. Sv. Nikola od mornara, XIV stoljeće (kafe Cesare)
4. Sv. Ivan od portele, XIII stoljeće (Centar za kulturu)
5. Sv. Marko, XIV stoljeće (Centar za kulturu)
6. Sv. Jeronim, 1395 godina (Pjaca Škaljarska)
7. Sv. Agata, XIV stoljeće (između palate Pima i Arhiva)
8. Sv. Marija od mosta, 1326 godina (volat na Šuranju)
9. Sv. Križ, XIII stoljeće (južno krilo zatvora)
10.Sv. Patar Šimun i Andrija in krepis, (Kaštio)
11.Sv. Antun opat, 1431 godina (sjeverno krilo zatvora)
12.Sv. Benedikt, XIV stoljeće (između zatvora i Sv. Josipa)
13. Sv. Bartolomej, XIV stoljeće (u vrtu samostana Sv. Klare)
14.Sv. Juraj, VI stoljeće (ispod crkve Sv. Marije Koleđate)
15.Sv. Nikola, 1540 godina ( na mjestu sadašnje crkve Sv. Nikole)
16.Sv. Katarina, 1420 godine ( iza marije Koleđate)
17.Martirij Sv. Tripuna, 809 godina (ispod katedrale)
18.Sv. Nikola od vrtova, (Elektrodistribucija)
19. Sv. Franjo na Šuranju, 1268 godina( franjevačko groblje)
20. Sv. Petar, IX stoljeće (iza samoposluge Ideja)

CRKVE U RUŠEVINAMA I CRKVE KOJIMA JE PROMIJENJENA NAMJENA

21.Sv. Franjo, 1695 godina(Šuranj ) biblioteka
22.Sv. Pavle ,1263 godina (iza Sv. Tripuna) multimedijalna sala
23.Sv. Duh, 1449 godina ( Iza Muzičke škole) koncertna sala
24.Gospa od anđela , XV stoljeće (Pjaca od kina) kino sala
25.Sv. Mihovil, IX-IV stoljeće (Pjaca od kina) galerija
26.Gospa od rožarija, XV stoljeće (do Sv. Nikole) poslovna namjena
27.Sv. Marija Magdalena, XV stoljeće (ispod Sv. Josipa) magacin
28.Sv. Stjepan, XV stoljeće (južni dio zidna iznad Gurdića) ruševina
29.San Đovani ,1440 godina (tvrđava) ruševina
30.Sv. Juraj, XVI stoljeće (Špiljari) ruševina

CRKVE U FUNKCIJI

31.Katedrala Sv. Tripuna, 1166 godina (Pjaca Sv. Tripuna)
32.Sv. Marija Koleđat,a 1221 godina (Parilo)
33.Sv. Luka 1195, godina (Pjaca Sv. Luke)
34.Sv. Ana, oko 1220 godine ( iza Pomorskog muzeja)
35.Sv. Klara, XIV-XVII stoljeće (do Gospe od Rožarija)
36.Gospa od zdravlja, oko 1500 godine (zidine)
37.Sv. Josip, 1631 godina (do zatvora) u rekonstrukciji
38.Sv. Nikola, 1909 godina (Pjaca Sv. Luke)
39.Gospa od vrtova,(Tabačina, do dječijeg vrtića)

SAMOSTANI

1.Samostan Sv. Križ,a (porušen prilikom izgradnje zatvora)
2.Samostan Sv. Dominika, (ruševine uz Sv. Nikolu)
3.Samostan Gospe od Anđela, (Pjaca od kina), stambena namjena)
4.Samostan Sv. Nikole, u Tabačini (srušen prilikom turske opsade Kotora)
5.Franjevački samostan, na Šuranju (srušen prilikom turske opsade Kotora)
6.Franjevački samostan, (uz crkvu Sv. Klare), jedini još aktivni samostan u gradu.

IZLOŽBA “FIDES ET HONOR” autora Dražena Zetića

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

poziva Vas na otvorenje izložbe fotografija

                                FIDES ET HONOR!

 autora Dražena Zetića

 Knjižnica HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu

srijeda 12. svibnja 2021. u 12 sati

Fotograf Dražen Zetić objektivom je i okom zaljubljenika u Boku kotorsku vizualno bilježio fragmente bogate povijesti, kulturne i prirodne baštine jugoistočnog prostora Jadranskog mora na kojem stoljećima žive bokeljski Hrvati koji su danas hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori. Kroz motive na fotografijama, nastalima od 2015. do 2020., iščitavamo bogatu povijest svakodnevice, život između mora i planina, u okviru ribarstva, vinogradarstva i pomorstva (mornarice), ali i prisutnost vojne obrane kao neizostavnog dijela prošlog i suvremenog iskustva i identiteta ovog kraja. Bokeljska mornarica najistaknutiji je označitelj identiteta Bokelja u domicilnom prostoru, ali i Bokelja u iseljeništvu.

Kroz portrete časnika, dijelove svečanoga ruha, oružje i zastave koji nam kazuju o ustrojstvu i hijerarhizaciji, upoznajemo bogatu kulturu Boke kotorske i svakodnevicu tamošnjih Hrvata. Uočava se povezanost s mornaricom i morem, razvijenost obrtništva, osobito umješnost u obradi zlata i srebra tehnikama filigrana i iskucavanja te prisustvo obrtničkih umijeća poput kožarstva i suknarstva, kao i trgovinska komunikacija od mediteranskih zemalja do orijenta.

Fotografije prikazuju i heraldiku s temeljnim motivom Bokeljske mornarice „Fides et honor!” (Vjera i čast!), umijeće tradicijskog obrtništva kroz ukrase na trofejnom oružju, stijeg Bratovštine Bokeljske mornarice te mediteranske motive prirodnoga okoliša u kojemu je nastajala kultura i tradicija.

Predmeti su detaljno prikazani – njihova tekstura, odsjaji, kolorit, sjena i reljefnost, ono što ne promiče autorovu fotografskom oku. Svaki je motiv na fotografijama dobio svojevrsnu monumentalnost.

Na izložbi će biti izložen i dio građe iz Arhiva HAZU vezan uz povijest i baštinu Boke kotorske, među njima i isprava o posveti kotorske katedrale sv. Tripuna iz 1166. koja svjedoči o pripadnosti Kotora i okolnog područja latinskom kršćanstvu, a sadrži i podatke o počecima albanske državnosti.

Bit će izloženi i Statut bratovštine svetog Spasitelja u Kotoru iz 16. stoljeća, rukopis Pjesme bogoljubne razne iz 1640. napisan u Budvi hrvatskim jezikom, prijepis djela Podaci o civilnoj i vjerskoj povijesti grada Kotora u Dalmaciji Kornelija Flaminija iz 1759., prijepis Kotorske kronike 624.-1719. iz 19. stoljeća, Kotorska knjiga raznovrsnog sadržaja iz 1759. te prijepisi kotorskih povelja, pisama, popisa rektora i ostalih dokumenata od 15. do 18. stoljeća.

Ovu izložbu možemo promatrati kao sadržajno relevantnu i zanimljivu etnolozima i kulturnim antropolozima, povjesničarima i povjesničarima umjetnosti s ciljem upoznavanja hrvatske javnosti s Bokom kotorskom.

 

Dražen Zetić, pjesnik, prozaik, umjetnički fotograf i bloger.  rođen je 1980. u Gradačcu u BiH. Studirao je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Objavio je tri zbirke pjesama i nekoliko samostalnih izložbi fotografija. Član je Društva hrvatskih književnika, Kršćanskog akademskog kruga i Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809.

 

Zaključci znanstvenog skupa Identitet Hrvata Boke kotorske

 IZVOR: ZAJEDNICA BOKELJSKIH HRVATA

Predlažemo dopunu kurikulnih dokumenata posve određenim formulacijama o ključnim sastavnicama pojma hrvatski nacionalni identitet u kojima će se naći i Hrvati izvan matične domovine što jasno uključuje Hrvate Boke kotorske.

  • Predlažemo da se hrvatska baština Boke primjereno ugradi u nastavne sadržaje, ponajprije u predmete Hrvatski jezik, Povijest, Povijest umjetnosti, Geografija, predmeti iz likovne i glazbene kulture i Vjeronauk, u međupredmetne teme te izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika. (obilasci, ekskurzije učenika u Boku)
  • Tražimo uključivanje identitetskih obilježja i stvaralaštva bokeljskih Hrvata u pojedine segmente kurikula, npr. Bokeljsku mornaricu 809., katedralu sv. Tripuna u Kotoru, Hrvatsku Sikstinu otok Gospe od Škrpjela, Peraške ceremonijale, Dobrotsku čipku i druge hrvatske baštine u Boki, bokeljskih svetaca i blaženika (Zaljev svetaca) kao i književnike iz kotorskog humanističkog kruga pa do suvremenosti. Boka je u vrijeme humanizma, renesanse, baroka sve do početka 20. st. sastavni dio Dalmacije i na svim razinama se treba jednako tretirati unutar nastavnih kurikula. (Primjerice prva pomorska škola na istočno jadranskoj obali u Perastu s kraja 17. st., bogata pasionska baština, legende i priče, marijanska svetišta, hrvatska kulturna društva iz vremena Hrvatskog narodnog preporoda ne smiju biti izostavljena.

 

Toni Dabinović, Mali Admiral, Sanja Putica, Boris Bastijančić

  • Podupiremo potporu obnove sakralne baštine Kotorske biskupije kao i institucijsku stručnu i znanstvenu suradnju s Biskupijskim arhivom te zajedničkim publikacijama koje se bave pitanjima hrvatske baštine i identiteta Boke.
  • Predlažemo da isti zajedno s HNVCG traže od nadležnih ministarstava u Crnoj Gori da se knjiga V. Babić, Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture uključi u obveznu literaturu za obrazovanje turističkih vodiča u Crnoj Gori.
  • Predlažemo da Programsko organizacijski odbor s Pokroviteljima skupa Identitet Hrvata Boke budu Inicijativni odbor koji će ove Zaključke provesti do njihova uključivanja u predmetni nacionalni kurikul RH.

Studenti filozofskog fakulteta u Zadru sa biskupom Štironjom

Na otoku Gospe od Škrpjela, 8. svibnja 2021.

Za programsko organizacijski odbor                            Za inicijativni odbor

Prof. dr. sc. Željko Holjevac                                     Prof.dr.sc. Vanda Babić

 

(više…)

Sveti Leopold Bogdan Mandić slavi se 12. svibnja

Sveti Leopold Mandić rođen je kao Bogdan Adiodato u Herceg Novom (Boka Kotorska) dana 12. svibnja 1866. godine od oca Petra, Antuna Stjepana Mandića i majke Dragice Carević. Kapucinsko sjemenište u Udinama pohađa već od 1882 godine. Od kad je stupio u Kapucinski red proveo je 34 godine u Padovi gdje je i preminuo 30.srpnja 1942. godine

Sveti Leopold je svojom poniznošću i blagošću bio melem za duše tisuće pokornika koji su dolazili u njegovu ispovjedaonicu. Shvativši da mu je poslanje svoj život posveti radu za duše u ispovjedaonici predano je dnevno ispovjedao i po 10 sati i tako kroz gotovo 40 godina sebe nesebično darujući drugima! Upravo je to bila njegova veličina, žrtvovanje sebe za drugoga.