Prenosimo čestitku NU“Boka kotorska“-Kotor nakon upisa Svečanosti i Kola sv. Tripuna na UNESCO listu nematerijalne baštine

ČESTITAMO UPIS NA UNESCO-ov REPREZENTATIVNI POPIS NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE „SVEČANOSTI SV. TRIPUNA I KOLA SV. TRIPUNA – TRADICIJU BOKELJSKIH HRVATA U REPUBLICI HRVATSKOJ“

Da je bilo dobre volje nominacioni dosije za ovaj upis je trebalo da popune uz Republiku Hrvatsku i Republika Crna Gora. Po Konvenciji o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. god, neprocjenjiva je uloga nematerijalne kulturne baštine kao faktora u zbližavanju ljudi i osiguravanju razmjene i razumijevanja među njima.Nije bilo dobre volje od strane Crne Gore ni za multinacionalnu nominaciju Katoličke bratovštine sv. Nikole mornara u Kotoru čiju tradiciju održava Bokeljska mornarica.

Zalaganjem bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj koji također uz nas u Boki kotorskoj odakle je tradicija potekla prije 12 st.održavaju tu tradiciju, došlo je do upisa na UNESCO-vu listu. Po Članu 11 i 14.Konvencije iz 2003. god.:“Svaka država stranka preduzima potrebne mjere kako bi osigurala zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njenoj teritoriji. Također svaka država stranka treba osigurati priznavanje, poštovanje i podizanje vrijednosti nematerijalne kulturne baštine u društvu posebno putem: obrazovnih i informativnih programa te programa u cilju podizanja svijesti usmjerenih na širu javnost, posebno mlade ljude“. Zadnjih godina je opravdano bilo prijepora oko upisa Bokeljske mornarice na listu UNESCO-a. Sastavljači Nominacionog dosijea iz Crne Gore su prešutjeli da se ta tradicija održava i na teritoriji Hrvatske. Tako je katolička bratovština sv. Nikole mornara u Kotoru čiju tradiciju održava Bokeljska mornarica, uvrštena na UNESCO-vu listu bez upisa Hrvatske. Obje ove nominacije su trebale biti multinacionalne, jer se tradicija održava i u Hrvatskoj, a centar elementa je Kotor tj Boka kotorska.

 

Nominacija na listi UNESCO-a „Svečanost sv. Tripuna i kola sv. Tripuna“ je mnogo značajnija od proglašenja Bokeljske mornarice, jer Svečanost sv. Tripuna ima tradiciju dugu 12 stoljeća i u fešti je učestvovala Katolička bratovština sv. Nikole mornara tj Kotorska mornarica sve do 1859 godine. Sve funkcije koje je imala Kotorska mornarica su ukinute 1812 godine, a obnavljena je 1859 god. kao memorijalna institucija pod nazivom “Plemenito tijelo Bokeljske mornarice“.Obnovili su je Hrvati – katolici i vezana je striktno uz Feštu sv. Tripuna. Bez učešća u Fešti sv. Tripuna te tradicije nema i ne bi bilo ni upisa Bokeljske mornarice na listi UNESCO-a.

Svečanost sv. Tripuna i kolo sv. Tripuna, tradicijsko obilježje bokeljskih Hrvata nije ni do danas upisano kao kulturno dobro koje se nalazi na teritoriji današnje Crne Gore. To je bio jedan od uvjeta da se nominira u UNESCO. To nije urađeno. Da je Crna Gora željela da ga upiše kao kulturno dobro kao što je to Hrvatska uradila, multinacionalnom nominacijom je mogla dobiti još jedno nematerijalno kulturno dobro svjetskog značaja, koje baštine bokeljski Hrvati. Zbog pravilnog informiranja javnosti i pogrešne interpretacije ovdašnjih medija koji očito ne poznaju ni tradiciju ni način nominacije, moramo da kažemo da ove dvije nominacije nisu iste, ali se prožimaju.

Bokeljski Hrvati ovu Feštu – Svečanost održavaju preko 150 god. u Splitu, 100 god. u Zagrebu, ali i u Rijeci, Puli i Dubovniku. Uvrstili su je na nacionalnu listu kulturnih dobara Hrvatske i sada sa razlogom na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine svijeta.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ta fešta za sve katolike, a prvenstveno bokeljske Hrvate ima posebno značenje, a vizualnom atraktivnošću i snagom kulta sveca zaštitnika plijeni pozornost vjernika i posjetitelja. Kao i dubrovačka Fešta sv. Vlaha koja je na UNESCO-vu listu uvrštena 2009. god. moramo biti ponosni što se i naša fešta sada nalazi na njoj. Vjera, ufanje i ljubav prerasla je u milenijumsku tradiciju, koju katolici, a prvenstveno svi bokeljski Hrvati bilo gdje se nalazili po svijetu sa ponosom održavaju. Sveti Tripun je jedna duboka emocija koja postoji u svim bokeljima, kao kohezivna, integrativna snaga našeg sveca zaštitnika koja nas sve ujedinjuje. Sveti Tripun ima i svoju snažnu ekumensku komponentu u zbližavanju sa svim ljudima dobre volje počev od tradicije zajedničkog kađenja moći do procesije i odavanja počasti svecu. Svečanost Svetog Tripuna objedinjuje cijeli kotorski, bokeljski i Hrvatski kulturni prostor, a osim vjerskog izražaja štovanja i svu kulturu ovoga kraja i odrednica je identiteta bokeljskih Hrvata. Svečanost je povezana s poviješću grada i štovanje je do danas zadržalo svoje tradicionalne i prepoznatljive odlike. Svečanost sv. Tripuna je središnja točka u kojoj se sjedinjuje vjerski i narodni duh i on bokeljskim Hrvatima jako puno znači. Ta svečanost se ne smije folklorizirati, ali mora zadržati svoj lokalni sjaj, svoj čar i svoj kolorit pa onda i vrijednost i nacionalnoga i UNESCO-ovoga dobra. Bez vjere, bez katoličke tradicije, bez bliske povezanosti svih bokeljskih Hrvata, bez ljubavi za svoga zaštitnika i zahvalnosti ne bi se mogla održati ta vjekovna tradicija, a ona je sada postala fešta za cijeli svijet. Neka nam ta milenijska tradicija ostane živjeti zauvijek.

NU“Boka kotorska“-Kotor

Tekst: prof.pov. Marija Saulačić i

Ing.brod. Andro Saulačić

Vjera i čast vrijednosti kroz stoljeća!

Osvrt uz uvrštenje Svečanosti i Kola svetog Tripuna na UNESCO listu.

“Svečanosti sv. Tripuna i Kolo sv. Tripuna tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj novo je hrvatsko kulturno dobro upisano na UNESCO-v Reprezentativan popis nematerijalne baštine”. Nositelji su Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule i Dubrovnika.

Hrvatska je svoj popis zaštićenim dobara proširila i obogatila ovom tradicijom bokeljskih Hrvata. Ovime uvrštenjem je uz Sinjsku alku drugo hrvatsko viteško društvo prepoznato i upisano na ovaj prestižni popis.

Veliki je ovo događaja za bokeljske Hrvate može se svakako reći i da je ovo povijesni događaja za naše bratovštine. Svečanost sv. Tripuna i Kolo sv. Tripuna su izraz vjere bokeljskih Hrvata. Svečano misno slavlje kojim se slavi mučenička smrt zaštitnika sv. Tripuna nastavlja se Kolom sv. Tripunu. Kolom se upravo iskazuje štovanje zaštitnika. Kolo izvode članovi bratovština u najljepšem ukrašenom odjelu – odori časnika i mornara Bokeljske mornarice. Upravo ti članovi imaju privilegiju i zadovoljstvo biti oni koji predstavljaju vjerni puk. Da je tome tako pokazuju i slike koje tvori Kolo sv. Tripuna kojima osim živopisnih obilježja pomoračkog života (vrtloga, veriga) slikovito prenosi vjeru puka, zajedništvo i solidarnost zajednice. Upravo je bitno sagledati fenomen ovog dobra kroz istaknuti sadržaj i zato se mora reći da je ovog veliki događaja za bokeljske Hrvate. Naravno da se ovaj fenomen ne može otrgnuti od nositelja međutim, različite pogrešne intepretacije i nečasni pokušaji potvrđuju izrazitu pa i povijesnu vrijednost upravo uvrštenja na UNESCO-v Reprezentativan popis nematerijalne baštine ispravnog sadržaja i njegovih nositelja.

Priznanje je ovo je i bokeljskim Hrvatima koji žive u Hrvatskoj koji ovo dobro već 150 godina (prva Proslava sv. Tripuna održana je u Splitu 1873.g.) održavaju na ovim prostorima. Generacije bokeljskih Hrvata su utkane i zaslužne za prenošenje i očuvanje štovanja sv. Tripuna i ovog fenomena u Hrvatskoj. Prilika je to da se sjetim u svim našim zajednicama stotine vrijednih pripadnika odreda, malih adrmirala, predsjednika, ali i majki, supruga i kćeri koje su poticale i podržavale ovu tradiciju. Može se reći da su generacije očuvale ovu tradiciju da bi mi danas mogli proslaviti ovaj svečani trenutak i priznanje uvrštenjem na na UNESCO-v Reprezentativan popis nematerijalne baštine, ujedno ovo je podstrek budućim generacijama.

Na kraju ali ne i posljednje ovaj fenomen su prepoznali mnogi ljudi dobre volje koji su dali svoju stručnu i ljudsku podršku i na tome im ovim putem zahvaljujemo.

Fides et honor

Za Hrvatsku bratovštinu

Bokeljsku mornaricu 809

RijekaFides et honor

Tomislav Brguljan

„Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna – tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj” novo je hrvatsko kulturno dobro upisano na UNESCO-v Reprezentativan popis nematerijalne baštine

<a href="/UserDocsImages//slike/fotogalerija/2022godina/Unesco - Svečanosti sv Tripuna i kola sv. Tripuna/IMG-20221129-WA0018.jpg" target="_blank">Spremi sliku (u kvaliteti za tisak)</a>

29. studenog 2022. – UNESCO-ov Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine na današnjem je zasjedanju u Rabatu (Maroko), jednoglasno donio odluku o upisu „Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna – tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj“ na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske je u suradnji s udrugama Bokelja, kandidiralo proslavu svetog Tripuna i kolo svetog Tripuna – tradiciju bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj, za zaštitu i upis ovog kulturnog fenomena na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kako bi potvrdilo njegovu vrijednost i značaj ne samo kao nacionalne, već i kao dijela svjetske baštine.

Današnji upis priznanje je svima onima koji su ulagali napore i skrbili da se nematerijalno dobro sačuva od nestajanja, a i snažan poticaj da ono i nadalje živi, provođenjem i poduzimanjem raznovrsnih mjera njegove zaštite. Ova iznimna baština dokaz je tisućljetne nazočnosti Hrvata na području Boke Kotorske i duboko je ukorijenjena u mentalitet ljudi i danas je važan dio njihovog života. Istovremeno, ta vrijedna baština predstavlja trajnu sponu između prošlosti i budućnosti Bokelja kao aktivnih aktera u življenju i očuvanju iste od zaborava za buduće generacije koje će je onda prenositi svojim budućim generacijama.
Svoj doprinos očuvanju ovoga nematerijalnoga dobra dali su Bokelji koji su posljednjih desetljeća i stoljeća obilježavali proslavu sv. Tripuna ponosno je čuvajući od zaborava i prenoseći mlađim generacijama već dugi niz godina. Prenošena, čuvana i dokumentirana zahvaljujući brojnim naraštajima njezinih nositelja te mnogobrojnim društvima za njegovanje tradicije, posebice na mjesnim razinama, kao i putem brojnih muzeja i znanstvenih ustanova, nematerijalna kulturna baština u Republici Hrvatskoj štiti se u kontinuitetu.

Nakon što je odluka donesena, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek je uputila video-poruku zahvale na podršci, članovima Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, Tajništva Konvencije iz 2003. te svim članovima kulturnog sektora i državama članicama koje promiču Konvenciju za zaštitu nematerijalne kulturne baštine.

Izrazila je veliki ponos novim hrvatskim, devetnaestim upisom nematerijalnog kulturnog dobra na Reprezentativni popis UNESCO-a. „Zahvaljujem svima koji ovu vrijednu nematerijalnu baštinu čuvaju i prenose mladim generacijama. Nadam se i vjerujem da će ovaj upis doprinijeti valorizaciji i zaštiti ovog fenomena u Hrvatskoj, ali istovremeno biti i podsjetnik na važnost obnove, prezentacije i promocije kulturne baštine koju su Hrvati stoljećima stvarali u prostoru Boke Kotorske i koja danas mora biti poveznica Hrvatske i Crne Gore“, poručila je ministrica.

Konferencija Odbora za nematerijalnu baštinu nastavlja se do kraja ovog tjedna, a razmotrit će se još dvije kandidature u kojima sudjeluje Hrvatska – multinacionalna nominacija Tocati – festival tradicijskih igara za Registar dobrih praksi i multinacionalna nominacija tradicije uzgoja Lipicanera za Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Na konferenciji u Rabatu sudjeluju članovi hrvatskog izaslanstva, glavni konzervator Ministarstva kulture i medija Davor Trupković, glavna tajnica Povjerenstva za UNESCO Rut Carek i stalna predstavnica RH pri UNESCO-u Gordana Genc.

Blagdan svetog Tripuna slavi se 3. veljače, kada se osim u Kotoru u kojem je običaj nastao, sveta misa i Proslava svetog Tripuna održavaju u organizaciji Hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice 809 u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu, Dubrovniku. Nakon svete mise ispred crkve pleše se Kolo svetom Tripunu, kao dio proslave štovanja svetog Tripuna. Toga dana, okupljaju se brojni Bokelji kako bi sudjelovali u proslavi koja se ponavlja i prenosi stoljećima s generacije na generaciju među Bokeljima u Hrvatskoj.

Izvor:Ministarstvo kulture i medija

 

Mali Tripun (10.XI) i velika proslava u Adelfia (Montrone)

Može biti slika sljedećeg: 7 ljudi, ljudi stoje, na otvorenom i tekst "Mattia Maffei"

Autor: Andro Saulačić

 

 

Na 10. studenog u 12.00 h se predaju ključevi grada Adelfije svetom Tripunu.

Dana10. studenog se po Rimskom martirologiju slavi u Kotoru spomen sv.Tripuna, tzv. „Mali Tripundan“. Najveća fešta na današnji dan u svijetu u čast sv Tripuna održava se u Italiji u mjestu Adelfija blizu Barija, gdje se okuplja preko 100.000 vjernika. Slavi se kao Festa patronale San Trifone Martire – Adelfia (Bari).

Grad je dobio relikviju sv. Tripuna iz Kotora 1837 godine. Prije nekoliko godina su bili hodočasnici iz Adelfije i Bisceglia blizu Barija u kotorsku katedralu da obilježe taj događaj. Nekoliko mjesta u regiji Puglia je čak svetog Tripuna uzelo kao zaštitnika grada, zaštitnika od kolere, osloboditelja zlih duhova, zaštitnika poljoprivrede itd.

Svake godine, 9., 10. i 11. studenoga, u mjestu Adelfija, održavaju se grandiozne proslave zaštitnika sv. Tripuna, u crkvi sv. Nikole. U mjestu Montrone, blizu Barija 31. listopada tradicionalno je “ustoličenje” svete slike. Na današnji dan točno u 12.00 h se ispred crkve sv. Nikole u Adelfiji simbolično predaju ključevi grada sv. Tripunu. Taj običaj predaje ključeva grada se održavao u Kotoru dugi niz stoljeća upravo na dan sv. Tripuna. Ključevi grada su se predavali Bokeljskoj mornarici, ali je taj običaj poslije drugog svjetskog rata izmjenjen i ključevi se predaju 21.11. na dan oslobođenja grada.

Na ovu svetkovinu u Adelfiju dolazi na tisuće hodočasnika iz cijeloga svijeta kako bi proslavili ovaj važan vjerski i svjetovni događaj. 9. studenoga poslijepodne, nakon svete mise, slika sv. Tripuna iznosi se iz crkve i nosi u procesiji koju predvode vjerske i političke vlasti, gradonačelnik mjesta i brojni vjernici.

Po dolasku svete slike u ulici Corso Umberto I, upale se grandiozna svjetla i nakon postavljanja slike u centralnom dijelu pjace, pusti se jedan veliki balon u zrak. Tijekom festivala, koji traje tri dana do kasno u noć, hodočasnici, vjernici i znatiželjnici odaju počast svetom Tripunu, slušajući limenu glazbu iz susjednog mjesta BisceglieNoicàttaro i Sannicandroche naizmjenično te se dive zapanjujućem osvjetljenju  i vatrometu. Vjernici i posjetitelji obilaze razne štandove s odjećom, uživaju u izvornim proizvodima Puglie, poput vina, pečene janjetine na ugljenu uz kruh, masline i tradicionalni celer. Najmlađi uživaju u raznim igrama i vrtuljcima. I ove godine je proslava blagdana kako duhovna tako i svjetovna veoma bogata i raznovrsna.

10. studenoga, na današnji dan, kada proslava dosegne svoj vrhunac, najava počinje topovskim plotunom u 4:00 h ujutro kojim se pozivaju vjernici na prvu jutarnju misu u Župu svetoga Nikole, u čast zaštitnika grada koji je „svjedok vjere, nade i milosrđa”. Sama proslava ulijeva nadu ljudima koji žive u samoći, boli i situacijama marginalizacije. Nakon svečane mise u 10:00 h, kreće procesija sa svetom slikom u ulici Via Roni.

Proslave se nastavljaju do kasno u noć. Proslava se zatvara procesijom slike svetog Tripuna prema Majci Crkvi. Nakon fešte moguće je posjetiti izložbu Fotografije iz razdoblja blagdana Svetog Tripuna koju organizira Komitet fešte sv. Tripuna.

Prigodom proslave 1.200 god. od dolaska moći sv.Tripuna u Kotor, 9. 11. 2009. god., moći sv.Tripuna su iz Kotora po prvi put odnesene u Adelfiju.To je za vjernike u Italiji bila posebna fešta. Sarkofag sa moćima pratili su pripadnici Bokeljske mornarice – Kotor.

Sveti Tripun se posebno slavi i u mjestu Bisceglie kod Barija.U bazilici konkatedrali sagrađenoj 1073. godine, nalazi se kip sv.Tripuna, pored kipa  Ivana Pavla drugog.