Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pozvala je Crnu Goru da u duhu dobrosusjedskih odnosa te načela uvažavanja i poštivanja prava hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, zajedno s Hrvatskom uputi nominaciju UNESCO-u kojom bi se Bokeljsku mornaricu uvrstilo na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva uključujući poveznicu Bokeljske mornarice s hrvatskim narodom i pobožnošću koju njeguje prema sv. Tripunu.
„Zbog kulturološkog pokušaja prisvajanja neotuđivog kulturnoga i duhovna blaga kao i materijalne kulturne baštine autohtonoga hrvatskoga naroda u Boki kotorskoj, smatram da je nužno preispitati jednostrane i pogubne projekcije Crne Gore na svoju najistaknutiju manjinsku zajednicu Hrvata“, napomenula je Petir.
Ona je reagirala na čin otuđenja i pravnoga legaliziranja, te neistinitog retuširanja, falsificiranja, iskrivljenja povijesnih događaja, datuma i činjenica, kao i na mnogobrojne upite cjelokupnoga hrvatskoga nacionalnoga korpusa, ne samo Crne Gore, nego i Hrvatske, u kojoj žive tisuće bokeljskih Hrvata.
Petir je iskazala žaljenje jer „instrumenti asimilacije, kroatofobije i konstantnoga degradiranja hrvatskoga povijesnog habitusa na prostorima jugoistočnog Jadrana doprinose negativnome ozračju, narušavaju stabilne demokratske perspektive i procese, univerzalne europske vrijednosti, načela i principe“.
Ona podsjeća kako je Bokeljska mornarica kao bratovština kotorskih pomoraca nastala davne 809. godine kada su kotorski mornari sudjelovali u preuzimanju moći svetog Tripuna. „I dan danas, proslava sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora i Kotorske biskupije, nezamisliva je bez Bokeljske mornarice, koja je neraskidivo povezana s Katoličkom crkvom. Odijeliti Bokeljsku mornaricu od njezine povijesti i tradicije – hrvatskoga naroda i Katoličke crkve – znači oduzeti joj temelje na kojima je sazdana i koji su je održali više od 1210 godina“, kazala je Petir.
Još je jednom naglasila kako „istina o pripadnosti Bokeljske mornarice 809, nije a priori isključivo stvar prošlosti i nečijih trenutnih pretenzija, aspiracija i separacija. To je jedino pitanje poštovanja povijesnih izvora, vrela i zajedničkoga suživota svih naroda u velikoj europskoj obitelji“.