IZVOR: NOVI LIST
Autor: Jakov Kršovnik
Fotografije: Vedran Karuza
»Antonio Michelazzi – ponos Rijeke« izložba je plakata o najznačajnijem baroknom kiparu koji je djelovao na području Hrvatske, a koja je postavljena na postamentima na Korzu do 26. listopada. Na plakatima su majstorovu biografiju i djela predstavili izv. prof. dr. sc. Damir Tulić i doktorand Mario Pintarić s Odsjeka za povijest umjetnosti riječkog Filozofskog fakulteta.
Izložba je postavljena uz 250. obljetnicu Michelazzijeve smrti, a na prigodnom otvaranju u gradskoj vijećnici Tulić i Pintarić istaknuli su da je Michelazzi kroz gotovo pola stoljeća izuzetno plodnog djelovanja izradio oko 30 mramornih oltara te oko 60 kipova za brojne naručitelje: biskupe, kanonike, redovnike, plemiće i građane.
Michelazzi je u Rijeku stigao 1724. godine iz rodne Gradisce d’Isonzo, tada kao sedamnaestogodišnji šegrt u radionici kipara i altarista Paola Zulianija. No, privučen povlasticama za strance koje je gradu patentom iz 1725. osigurao car Karlo VI., Michelazzi se u Rijeci trajno nastanio 1727. godine
učan trenutak za Michelazzijevu karijeru bila je 1733. godina jer tada uz dopuštenje gradskih vlasti gradi veliku radionicu ispred gradskih zidina, koja se nalazila na području zgrade gdje je sada »Zara«.
Iako se bavio raznim poslovima, zadnjih 15 godina svog života radio je kao arhitekt, Michelazzi je prvenstveno bio kipar u mramoru. No, bio je drukčiji od ostalih kipara koji su djelovali na ovom području.
Jer, on je izašao iz tradicije gradišćanskih radionica i napravio jedan potpuno novi zaokret: počeo se inspirirati djelima iz suvremenog venecijanskog kiparstva.
Isto tako, na njega je velik utjecaj imao njegov prijatelj Francesco Roba, najvažniji barokni kipar na području Kranjske, djelatan u Ljubljani. Kada se sve to spoji, dobivamo Michelazzija koji kleše izvrsne monumentalne kipove s prepoznatljivim načinom klesanja draperije, kazao je Pintarić.
Kako smo rekli, u prvom dijelu izložbe predstavljeni su biografski podaci Antonija Michelazzija, a potom slijede njegova djela i detalji kipova.
– Izložbu otvara pano koji predstavlja putovanje, što nas upućuje na samu izložbu, hodamo od postamenta do postamenta kroz Michelazzijevu djelatnost. No, putovanje nam pokazuje i kako Michelazzi prepričava čudesa, svetačke priče, uprizoruje teme evanđelja, pa i filozofske teme.
Ovaj detalj prikazuje sv. Franju Paulskog koji zbog višeg cilja, ljubavi, milosrđa, u čudesnom događaju prelazi tjesnac, jer ga ribari nisu htjeli prebaciti, izvukli su svoje brodove pred oluju, opisao je Tulić.
Na otvaranju izložbe govorili su i pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke, Ivan Šarar, generalni vikar Riječke nadbiskupije dr. sc. don Mario Tomljanović, rektorica riječkog sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija i dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci izv. prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović.
Izložba je dio znanstveno-istraživačkog projekta »Barokna Rijeka« koji vodi prof. dr. sc. Nina Kudiš, a podupire Sveučilište u Rijeci.