Hrvatskoj bratovštini BOKELJSKA MORNARICA 809 dodjeljena Povelja Republike Hrvatske za izniman doprinos u očuvanju i njegovanju tradicije te promicanju povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske

NN 6/2019 (18.1.2019.), Odluka o dodjeli priznanja Povelje Republike Hrvatske, za izniman doprinos u očuvanju i njegovanju tradicije te promicanju povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske

PREDSJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE

122

Na temelju odredbe članka 98. stavka 1. podstavka 5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i odredbe članka 2., 3. i 24. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske (»Narodne novine«, 20/95, 57/06 i 141/06), a na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O DODJELI PRIZNANJA

Povelja Republike Hrvatske, za izniman doprinos u očuvanju i njegovanju tradicije te promicanju povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske, dodjeljuje se

SAVEZU POVIJESNIH POSTROJBI HRVATSKE VOJSKE

HRVATSKOM SOKOLU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

VARAŽDINSKOJ GRAĐANSKOJ GARDI (GRAD VARAŽDIN)

KRIŽEVAČKOJ DJEVOJAČKOJ STRAŽI (GRAD KRIŽEVCI)

HRVATSKOJ BRATOVŠTINI BOKELJSKOJ MORNARICI 809.

PLEMENITOJ OPĆINI TUROPOLJSKOJ

KARLOVAČKOJ GRAĐANSKOJ GARDI (GRAD KARLOVAC)

SAMOBORSKOJ NARODNOJ GARDI

KU »STARI GRANIČAR« ŽUPANJA

BJELOVARSKIM GRANIČARIMA-HUSARIMA 1756.

ZRINSKOJ GARDI ČAKOVEC

PP KZŽ »KOSTELSKA PIŠTOLA – KEGLEVIĆEVA STRAŽA KOSTEL«

SENJSKIM USKOCIMA (PUČKO OTVORENO UČILIŠTE M. C. NEHAJEV)

POVIJESNOJ POSTROJBI SVETONEDELJSKA GARDA PETAR II. ERDÖDY

DRUŠTVU DUBROVAČKIH TROMBUNJERA

GRADSKOJ STRAŽI BAKAR.

Klasa: 061-01/18-01/22

Urbroj: 71-06-04/4-18-01

Zagreb, 20. prosinca 2018.

Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

11. Dani hrvatskih svetaca i blaženika

Dan bl. Gracija iz Mula (3. dan)

Prigodnim uvodnim programom te misnim slavljem u čast bl. Gracija iz Mula koje je predvodio župnik župe sv. Mirka u zagrebačkim Šestinama mr. sc. Robert Šreter, dramsko-scenskom igrom posvećenom bl. Graciji iz Mula te radionicama za djecu s temom hrvatskih svetaca i blaženika, u subotu 25. svibnja 2019. održan je program trećega dana 11. Dana hrvatskih svetaca i blaženika.

Nakon uvodnih pozdrava župnika križevačke župe sv. Ane Stjepana Sovičeka, pretprogram posvećen bl. Graciji izveli su članovi Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809.

Krešimir Gjuranović je imao kratko izlaganje o životu i čudima bl. Gracije, kako za života, tako i nakon njegovog prelaska u vječni život. Izvori su, knjiga don Stjepa Vukašinovića tiskana 1939. godine u Bokeškoj štampariji u Kotoru, knjiga don Pavla Medača tiskana 2008. godine u Perastu i osobne spoznaje o čudima u današnje vrijeme.

U crkvi sv. Ane prvi je govorio Ivan Petković o Hrvatskoj bratovštini Bokeljske mornarice 809 u Hrvatskoj. Nakon njega je govorio Krešimir Gjuranović o bl. Graciji. Na kraju su Boris Grgurević i Ivan Petković otpjevali akapell-a od Vice Vukova Bokeljska noć.

 

Slijedilo je misno slavlje koje je predslavio promicatelj blaženikova štovanja šestinski župnik mr. sc. Robert Šreter. U propovijedi je pripovijedao o tome da su kršćani najprogonjeniji na svijetu. Pitao je zašto svijet ne prihvaća Krista iako je on govorio sve lijepo, o Bogu koji nas ljubi i koji nam sve daje. Zato, odgovorio je, što je Sotoni stalo da ljudi ne prihvate Božju ljubav. Propovjednik je podsjetio na Kristove riječi da će progoni zbog njega trajati do kraja ljudske povijesti, ali i da nam je Krist poručio: Ne bojte se! Ja sam s vama do svršetka svijeta! „Sve to znači da nam Isus garantira svoju prisutnost, ostaje s nama bez obzira na poteškoće. Zbog toga se okupljamo oko Kristova stola, zato euharistija mora biti središte kršćanskog života. Ona nam je izvor nade, snage, radosti, utjehe, optimizma“ – istaknuo je mr. Šreter. Pitao je kako je bl. Gracija iz Mula cijeli život mogao živjeti samo od kruha i povrća i odmah odgovorio da je blaženik to želio činiti kao znak zahvalnosti Bogu za dobročinstva. Podsjetio je na to da je središte njegova života bila euharistija koja je iznad svih pobožnosti. Naglasio je da Bog daje čuda onima koji u njih iskreno vjeruju. „Koliko mi vjerujemo u euharistijsko čudo, u to da se u pretvorbi susrećemo s Kristovim tijelom i krvlju? Bl. Gracija je u to vjerovao čitavim svojim bićem. Time se hranio, nadahnjivao. Zato su k njemu mnogi dolazili po pomoć, savjet. Ne zato što je bio učen, naprotiv, bio je bez titula, ribar pa pomorac, ali je u sebi imao Božjega duha. Zato je bl. Gracija mogao i čuda činiti, čuda su posljedica njegove vjere. No, čuda nisu rezervirana samo za svece, već i za male ljude, ali samo ako Bogu vjerujemo“ – rekao je mr. Šreter. Istaknuo je da se u Hrvatskoj danas ne može živjeti od stare kršćanske slave, već da se traži da se posvjedoči vjera. „Prvopričesnička i krizmanička slavlja meni su kao svećeniku dvije najteže mise u godini. Zato što ih drugu nedjelju u crkvi više neće biti oko 90 posto. Zar je to naša vjera? Kakva onda čuda možemo očekivati?“ – pitao je šestinski župnik i odmah odgovorio da možemo očekivati čuda ako povjerujemo Bogu. „Mi međutim radije tražimo Boga tamo gdje Boga nema“ –  naglasio je župnik Šreter i zaključio da je Isus došao k nama, da nam o tome svjedoče sveci, među njima svakako i bl. Gracija.

Glazbeni obol misnome slavlju dao je mješoviti zbor „Trinitas“ župe Presvetog Trojstva iz Visokog.

Nakon mise Dramska družina „Ozana“ iz Visokog izvela je dramsko-scensku igru posvećenu bl. Graciji „Ribar – pustinjak – svetac“.

Tijekom jutra u križevački Hrvatski dom stiglo je više ekipa vjeroučenika koje su, pod pokroviteljstvom mjesečnika „Mali koncil – Mak“, tijekom jutra i prijepodneva sa svojim vjeroučiteljima stvarale dramske, glazbene i plesne izričaje na temu hrvatskih svetaca i blaženika. Njih je, kao i njihove voditelje, vjeroučitelje ili časne sestre pozdravio urednik „Maloga koncila“ Vojmil Žic te koordinatorica radionica Valentina Jurišić. U popodnevnim su satima djeca stvoreno pokazala u javnoj izvedbi. Sudjelovao je i pisac Neven Drozdek, predstavivši svoju knjigu „Sveci na malčice drugačiji način“. Kroz program je u ime organizatora vodila Tanja Baran. Udruzi za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“, križevačkim župama sv. Ane te BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina kao organizatorima suorganizacijski su se pridružile križevačke gradske ustanove: Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica „Franjo Marković“, Glazbena škola Alberta Štrige i Gradski muzej.

Predstavljanje knjige „Hrvati u Boki kotorskoj: Migracije, svadbeni običaji, identiteti“ autorskog dvojca doc. dr. sc. Marijete Rajković Iveta i mag. etnologije Matije Dronjića, 15. svibnja u 14 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb

 

Predstavljanje knjige „Hrvati u Boki kotorskoj: Migracije, svadbeni običaji, identiteti“ autorskog dvojca doc. dr. sc. Marijete Rajković Iveta i mag. etnologije Matije Dronjića, 15. svibnja u 14 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb.

Knjiga etnološkog dvojca doc. dr. sc. Marijete Rajković Iveta i mag. etnologije Matije Dronjića je plod jedinstvenog trogodišnjeg projekta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku te Kulturno zavičajnog udruženja „Napredak“ iz Gornje Lastve pod nazivom „Terensko istraživanje običaja, napjeva i plesova u selu Gornja Lastva i drugim naseljima tivatskog i kotorskog zaljeva u Boki kotorskoj“, čija je voditeljica bila prof. dr. sc. Milana Černalić u razdoblju od 2009. do godine 2012.

Etnografska građa prikupljena je početkom tekućeg desetljeća u desetak bokeljskih lokaliteta: Gornja Lastva, Donja Lastva, Tivat, Perast, Mrčevac, Bogdašići, Muo, Kavač, Prčanj, Donji Stoliv, Gornji Stoliv, Dobrota i Lepetane. Usredotočivši se  na obradu zatečene bogate etnografske građe autori donose  inovativnu interpretaciju dviju tematskih odrednica – migracija i svadbenih običaja, opisujući njihove odraze na suvremene markere identiteta Hrvata u Boki kotorskoj.

Tako se u ovoj interdisciplinarnoj knjizi, koja se temelji na intervjuima s nizom Hrvata Bokelja, prikazuje koliko su višekratne promjene državnih granica utjecale na iseljavanje (katoličkog stanovništva, uglavnom Hrvata) i useljavanje (pretežno pravoslavnog stanovništva) u Boki kotorskoj od kraja 19. do početka 21. stoljeća. Boka kotorska bila je posljednjih sto godina u sastavu čak osam država. Te promjene bile su pokretač migracija i transformacija identiteta.  Iseljavali su mlađi muškarci tražeći dodatne izvore prihoda od obližnjih mjesta europskoga susjedstva do transkontinentalnih destinacija Amerike i Australije. Usto, zabilježene su i snažne unutarnje migracije selo – grad između dvaju svjetskih ratova te osobito tijekom procesa urbanizacije od 1950-ih i 1960-ih godina naovamo. Popisi stanovništva na tome geografskome prostoru, primjerice, pokazuju da se udio hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj od 1910. s 50,3 posto drastično smanjio na samo 6,3 posto do 2011. godine.

Građa knjige, koja ukupno opseže 184 stranice, stoga je podijeljena prema dvjema spomenutim tematskim odrednicama. Prva, koju potpisuje M. Rajković-Iveta, podnaslovljena je „Boka kotorska: granice, migracije i identiteti“ (str. 13 – 79 str.), a druga – koju potpisuje M. Dronjić – „Predsvadbeni i svadbeni običaji hrvatskog stanovništva na tivatskom području“ (83 -181 str.). Podsjetimo, uvodni dio knjige donosi pregled kulturne baštine hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj s naglaskom na dosadašnja etnološka istraživanja na koja upozorava voditeljica cijelog projekta Černalić, dok Marija Božinović Mihaliček opisuje domaćina predmetnog  terenskog istraživačkog projekta Kulturno zavičajno udruženje „Napredak“, dokazanog čuvara baštine i kulturne tradicije Gornje Lastve.

Knjigu krasi obilje autentičnih fotografija, koje prate živopisne iskaze radoznalih  kazivača svadbenih i inih običaja.

 

Predsjednica Republike Hrvatske gđa. Kolinda Grabar Kitarović posjetila Hrvatsku bratovštinu Bokeljska mornarica 809 u Rijeci

Predsjednica je izvršila pregled svečano postrojenog odreda Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Rijeci

 

Predsjednica Republike Hrvatske gđa. Kolinda Grabar Kitarović dana 28.02.2019.g. iskazala je čast svojim posjetom te dala podršku i poticaj daljnjem djelovanju Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809.

Prilikom dolaska Predsjednica je izvršila pregled svečano postrojenog odreda Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Rijeci postrojen u njezinu čast. Predsjednicu su potom dočekala buketom cvijeća mladi članovi bratovštine.

Predsjednica Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar Kitarović je potom u razgovoru obavljenim s predstavnicima Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Rijeci kojim putem iskazala podršku očuvanju i održavanju tradicije odreda Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna, a u razgovoru je predsjednica upoznata s nominacijom Bokeljek mornarice, Kola svetog Tripuna i Kola svetog Tripuna na UNESCO listi nematerijalna baštine.