Autor: urednik

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pozvala je Crnu Goru da u duhu dobrosusjedskih odnosa te načela uvažavanja i poštivanja prava hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, zajedno s Hrvatskom uputi nominaciju UNESCO-u kojom bi se Bokeljsku mornaricu uvrstilo na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva uključujući poveznicu Bokeljske mornarice s hrvatskim narodom i pobožnošću koju njeguje prema sv. Tripunu.

„Zbog kulturološkog pokušaja prisvajanja neotuđivog kulturnoga i duhovna blaga kao i materijalne kulturne baštine autohtonoga hrvatskoga naroda u Boki kotorskoj, smatram da je nužno preispitati jednostrane i pogubne projekcije Crne Gore na svoju najistaknutiju manjinsku zajednicu Hrvata“, napomenula je Petir.

Ona je reagirala na čin otuđenja i pravnoga legaliziranja, te neistinitog retuširanja, falsificiranja, iskrivljenja povijesnih događaja, datuma i činjenica, kao i na mnogobrojne upite cjelokupnoga hrvatskoga nacionalnoga korpusa, ne samo Crne Gore, nego i Hrvatske, u kojoj žive tisuće bokeljskih Hrvata.

Petir je iskazala žaljenje jer „instrumenti asimilacije, kroatofobije i konstantnoga degradiranja hrvatskoga povijesnog habitusa na prostorima jugoistočnog Jadrana doprinose negativnome ozračju, narušavaju stabilne demokratske perspektive i procese, univerzalne europske vrijednosti, načela i principe“.

Ona podsjeća kako je Bokeljska mornarica kao bratovština kotorskih pomoraca nastala davne 809. godine kada su kotorski mornari sudjelovali u preuzimanju moći svetog Tripuna. „I dan danas, proslava sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora i Kotorske biskupije, nezamisliva je bez Bokeljske mornarice, koja je neraskidivo povezana s Katoličkom crkvom. Odijeliti Bokeljsku mornaricu od njezine povijesti i tradicije – hrvatskoga naroda i Katoličke crkve – znači oduzeti joj temelje na kojima je sazdana i koji su je održali više od 1210 godina“, kazala je Petir.

Još je jednom naglasila kako „istina o pripadnosti Bokeljske mornarice 809, nije a priori isključivo stvar prošlosti i nečijih trenutnih pretenzija, aspiracija i separacija. To je jedino pitanje poštovanja povijesnih izvora, vrela i zajedničkoga suživota svih naroda u velikoj europskoj obitelji“.

Zagreb, 9. ožujka 2018. – Saborski zastupnici Mosta nezavisnih lista Marko Vučetić i Tomislav Žagar održali su konferenciju za medije na kojoj su govorili o uvrštavanju Bokeljske mornarice na UNESCO popis nematerijalne kulturne baštine.  Osim zastupnika na konferenciji su govorili članovi bratovštine Tomislav Brguljan i Vladimir Pasković, a nazočila je i nekolicina drugih članova i članica.

Članovi bratovštine smatraju da je došao prijelomni trenutak obrane tradicijskih obilježja bokeljskih Hrvata i to Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna od započetog kulturocida kojim se to prenosi u riznicu crnogorskog nacionalnog blaga.

Saborski zastupnik Marko Vučetić rekao je da bez Hrvata nema Bokeljske mornarice i pozvao je hrvatske institucije da zajedno s Crnom Gorom zaštite ovu nematerijalnu baštinu kao kulturno dobro jer ona jedino tada može biti dio svjetske kulture i svjetske baštine.

Tomislav Brguljan obrazložio je cjelokupnu problematiku i ukazao na reakcije koje su uslijedile nakon istupa Marka Vučetića o ovoj temi u Hrvatskom saboru u prosincu.

„U Hrvatskoj postoji oko 10 tisuća Bokeljskih Hrvata i okupljeni su oko Bratovštine. Riječ je o tradiciji koja u Hrvatskoj traje 150 godina. Problem je u tome što Crna Gora najavljuje samostalnu nominaciju Bokeljske mornarice na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine i isključujući da se bokeljski Hrvati utječu svetom Tripunu, da njemu u čast postavljaju 12. stoljeća Kolo svetom Tripunu kao dio misnog slavlja, kao i da odriču spomenuti da su bokeljski Hrvati održali, da baštine i  da su nositelji tog dobro,“ objasnio je Brguljan.

Vladimir Pasković istaknuo je: „Boka je dio naše duše, Boka je naš izvor duhovnosti i identiteta, sadašnjost koja bez slavne prošlosti nema smisla. Boka je naša hrvatska Troja, podarila nam je tisućljeće naše kulture i nasljeđa. Naša veličanstvena prošlost daje nam snagu da tu našu domovinu očuvamo.“

Tomislav Žagar rekao je kako će kao član Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske i kao saborski zastupnik, skupa s kolegom Vučetićem, dati sve od sebe kako bi se ova problematika riješila.

 

Dana 24.02.2018.g. subota u 18,00 u Circolo Mladi Bokelji i prijatelji upriličili su koncert «Svetom Tripunu s ljubavlju» . Riječ je o tradicionalnom koncertu kluba mladih bokeljskih glazbenika i to polaznika Glazbene akademije te učenika polaznika Glazbene škole Ivan Matatetić Ronjgov, koncert su pripremile i postavile i ovaj put prof. Paola Radin i prof. Borjana Pantelić Skladany. Na koncertu su nastupili: Borjana Pantelić Skladany-klavir, Paola Radin – flauta , Paula Rosenberg- violina, Asja Rizvić- klavir, Max Nikolić Radin- klavir, Mauro Mićetić- klarinet, Gabriela Brguljan – violina, Angelina Brguljan – klavir, Sara Schubert- klavir, Jakov Mišković- gitara, Paola Pavličić- klavir, Petra Pavličić-flauta Tihana Arh- klavir

Izlaganje Ljubice Štambuk u sklopu Tripundanskih dana – Dana Bokelja

Hrvatske bratovštine “Bokeljska mornarica 809” Rijeka

 

Spomen na don Graciju Brajkovića, zaslužnog bokeljskog svećenika i znanstavenika

 

U sklopu ovogodišnjih   tripundanskih dana – Dane Bokelja u Rijeci, kojim Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka promiče kulturne i povijesne vrijednosti Bokelja i Boke kotorske, organizirano je predavanje o životu i djelovanju zaslužnoga bokeljskog svećenika, don Gracije Brajkovića (1915.-1994.). Predavanje je održano u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, 23. veljače 2018.

S posebnim zadovoljstvom govorila sam o ovom značajom bokeljskom svećeniku, obuhvativši sljedeće teme:

• Životopis
• Dušobrižničko djelovanje
• Znanstveni rad
• Brigu o svetištu Gospe od Škrpjela
• Odnos prema obitelji

 

i sve popratila slajdovima s fotografijama.

U ovom kratkom prikazu ističem:

Ugledni bokeljski svećenik, don Gracija Brajković bio je župnik u više mjesta Boke kotorske, najduže u svome rodnom Perastu. Obavljao je i razne službe u Kotorskoj biskupiji i bio njezin dugogodišnji generalni vikar. S uspjehom se ogledao na mnogim područjima duhovnoga stvaralaštva, posebno kao teolog, arhivist, arheolog i povjesničar. Istraživao je u arhivima i knjižnicama, otkrivajući mnoge činjenice iz povijesti Boke kotorske. Neizmjeran je njegov doprinos uređenju svetišta Gospe od Škrpjela, kojega je najprije spasio od uništavanja, a potom, uz ovo svjetski poznato svetište uredio prekrasan muzej.

Djelovao je i kao istraživač – arheolog na lokacijama iznad Perasta, gdje je pronašao tragove neolitske kulture, najstarije do sada pronađene u bokokotorskom zaljevu. Datirao ih je na 3.500 godina prije Krista. Pronađeni arheološki materijal detaljno je opisao i trajno izložio u Muzejskoj zbirci na otočiću Gospe od Škrpjela.

Don Gracija je stvarao svoju mrežu relevantnih znanstvenih informacija bilježeći mnogobrojne činjenice koje je otkrio i tako je oformio bogatu i izuzetno vrijednu kartoteku, koja bi, uz njegove radove, trebala biti osnova svakome onom tko želi studiozno obrađivati neku temu iz povijesti Boke kotorske.

Don Gracijine publikacije (njih preko 30), kao i njegova strpljivo i brižno skupljana kartoteka i dnevnik, koje je poklonio Kotorskoj biskupiji, predstavljaju dragocjenu građu za generacije koje se bave i koje će se u budućnosti baviti različitim vidovima istraživanja Boke, naročito njegova rodnog Perasta i posebno svetišta Gospe od Škrpjela.

Sva postignuća koja je ostvario ovaj skroman i samozatajan svećenik proistekla su iz njegove brige za očuvanjem povijesne baštine Boke kotorske u čemu ga je prvenstveno vodila njegova živa vjera.

Posjetitelji predavanja, koji su se, usprkos nepovoljnim vremenskim uvjetima, sakupili u lijepom broju, sa zanimanjem su pratili predavanje i izrazili želju da se rečeno publicira.

 

Ljubica Štambuk

 

U Rijeci, 24. veljače 2018.