Tiskovna konferencija o Bokeljskoj mornarici u Hrvatskom Saboru

Zagreb, 9. ožujka 2018. – Saborski zastupnici Mosta nezavisnih lista Marko Vučetić i Tomislav Žagar održali su konferenciju za medije na kojoj su govorili o uvrštavanju Bokeljske mornarice na UNESCO popis nematerijalne kulturne baštine.  Osim zastupnika na konferenciji su govorili članovi bratovštine Tomislav Brguljan i Vladimir Pasković, a nazočila je i nekolicina drugih članova i članica.

Članovi bratovštine smatraju da je došao prijelomni trenutak obrane tradicijskih obilježja bokeljskih Hrvata i to Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna od započetog kulturocida kojim se to prenosi u riznicu crnogorskog nacionalnog blaga.

Saborski zastupnik Marko Vučetić rekao je da bez Hrvata nema Bokeljske mornarice i pozvao je hrvatske institucije da zajedno s Crnom Gorom zaštite ovu nematerijalnu baštinu kao kulturno dobro jer ona jedino tada može biti dio svjetske kulture i svjetske baštine.

Tomislav Brguljan obrazložio je cjelokupnu problematiku i ukazao na reakcije koje su uslijedile nakon istupa Marka Vučetića o ovoj temi u Hrvatskom saboru u prosincu.

„U Hrvatskoj postoji oko 10 tisuća Bokeljskih Hrvata i okupljeni su oko Bratovštine. Riječ je o tradiciji koja u Hrvatskoj traje 150 godina. Problem je u tome što Crna Gora najavljuje samostalnu nominaciju Bokeljske mornarice na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine i isključujući da se bokeljski Hrvati utječu svetom Tripunu, da njemu u čast postavljaju 12. stoljeća Kolo svetom Tripunu kao dio misnog slavlja, kao i da odriču spomenuti da su bokeljski Hrvati održali, da baštine i  da su nositelji tog dobro,“ objasnio je Brguljan.

Vladimir Pasković istaknuo je: „Boka je dio naše duše, Boka je naš izvor duhovnosti i identiteta, sadašnjost koja bez slavne prošlosti nema smisla. Boka je naša hrvatska Troja, podarila nam je tisućljeće naše kulture i nasljeđa. Naša veličanstvena prošlost daje nam snagu da tu našu domovinu očuvamo.“

Tomislav Žagar rekao je kako će kao član Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske i kao saborski zastupnik, skupa s kolegom Vučetićem, dati sve od sebe kako bi se ova problematika riješila.

UVRÅ TAVANJE BOKELJSKE MORNARICE NA UNESCO POPIS NEMATERIJANE KULTURNE BAÅ TINE

Mladi Bokelji i prijatelji održali u Rijeci koncert “Svetom Tripunu s ljubavlju”

koncert 2018

 

Dana 24.02.2018.g. subota u 18,00 u Circolo Mladi Bokelji i prijatelji upriličili su koncert «Svetom Tripunu s ljubavlju» . Riječ je o tradicionalnom koncertu kluba mladih bokeljskih glazbenika i to polaznika Glazbene akademije te učenika polaznika Glazbene škole Ivan Matatetić Ronjgov, koncert su pripremile i postavile i ovaj put prof. Paola Radin i prof. Borjana Pantelić Skladany. Na koncertu su nastupili: Borjana Pantelić Skladany-klavir, Paola Radin – flauta , Paula Rosenberg- violina, Asja Rizvić- klavir, Max Nikolić Radin- klavir, Mauro Mićetić- klarinet, Gabriela Brguljan – violina, Angelina Brguljan – klavir, Sara Schubert- klavir, Jakov Mišković- gitara, Paola Pavličić- klavir, Petra Pavličić-flauta Tihana Arh- klavir

Petir u EU parlamentu upozorila na “montenegrinizaciju” Bokeljske mornarice

Na mini plenarnoj sjednici održanoj 28. veljače 2018. godine u Bruxellesu, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir govorila je o Bokeljskoj mornarici, najstarijoj pomorskoj instituciji na svijetu koju je Vlada Crne Gore odlučila samostalno, bez Hrvatske, uvrstiti na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Petir je reagirala jer je Bokeljska mornarica nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđe Katoličke Crkve i Hrvata, koji su u Boki kotorskoj autohtoni narod.

 

 https://youtu.be/wijqKvtmtNE

Spomen na don Graciju Brajkovića, zaslužnog bokeljskog svećenika i znanstavenika

Izlaganje Ljubice Štambuk u sklopu Tripundanskih dana – Dana Bokelja

Hrvatske bratovštine “Bokeljska mornarica 809” Rijeka

 

Spomen na don Graciju Brajkovića, zaslužnog bokeljskog svećenika i znanstavenika

 

U sklopu ovogodišnjih   tripundanskih dana – Dane Bokelja u Rijeci, kojim Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka promiče kulturne i povijesne vrijednosti Bokelja i Boke kotorske, organizirano je predavanje o životu i djelovanju zaslužnoga bokeljskog svećenika, don Gracije Brajkovića (1915.-1994.). Predavanje je održano u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, 23. veljače 2018.

S posebnim zadovoljstvom govorila sam o ovom značajom bokeljskom svećeniku, obuhvativši sljedeće teme:

  • Životopis
  • Dušobrižničko djelovanje
  • Znanstveni rad
  • Brigu o svetištu Gospe od Škrpjela
  • Odnos prema obitelji

 

i sve popratila slajdovima s fotografijama.

U ovom kratkom prikazu ističem:

Ugledni bokeljski svećenik, don Gracija Brajković bio je župnik u više mjesta Boke kotorske, najduže u svome rodnom Perastu. Obavljao je i razne službe u Kotorskoj biskupiji i bio njezin dugogodišnji generalni vikar. S uspjehom se ogledao na mnogim područjima duhovnoga stvaralaštva, posebno kao teolog, arhivist, arheolog i povjesničar. Istraživao je u arhivima i knjižnicama, otkrivajući mnoge činjenice iz povijesti Boke kotorske. Neizmjeran je njegov doprinos uređenju svetišta Gospe od Škrpjela, kojega je najprije spasio od uništavanja, a potom, uz ovo svjetski poznato svetište uredio prekrasan muzej.

Djelovao je i kao istraživač – arheolog na lokacijama iznad Perasta, gdje je pronašao tragove neolitske kulture, najstarije do sada pronađene u bokokotorskom zaljevu. Datirao ih je na 3.500 godina prije Krista. Pronađeni arheološki materijal detaljno je opisao i trajno izložio u Muzejskoj zbirci na otočiću Gospe od Škrpjela.

Don Gracija je stvarao svoju mrežu relevantnih znanstvenih informacija bilježeći mnogobrojne činjenice koje je otkrio i tako je oformio bogatu i izuzetno vrijednu kartoteku, koja bi, uz njegove radove, trebala biti osnova svakome onom tko želi studiozno obrađivati neku temu iz povijesti Boke kotorske.

Don Gracijine publikacije (njih preko 30), kao i njegova strpljivo i brižno skupljana kartoteka i dnevnik, koje je poklonio Kotorskoj biskupiji, predstavljaju dragocjenu građu za generacije koje se bave i koje će se u budućnosti baviti različitim vidovima istraživanja Boke, naročito njegova rodnog Perasta i posebno svetišta Gospe od Škrpjela.

Sva postignuća koja je ostvario ovaj skroman i samozatajan svećenik proistekla su iz njegove brige za očuvanjem povijesne baštine Boke kotorske u čemu ga je prvenstveno vodila njegova živa vjera.

Posjetitelji predavanja, koji su se, usprkos nepovoljnim vremenskim uvjetima, sakupili u lijepom broju, sa zanimanjem su pratili predavanje i izrazili želju da se rečeno publicira.

 

Ljubica Štambuk

 

U Rijeci, 24. veljače 2018.

 

IMG_20180223_182313IMG_20180223_183350

 

 

145. puta Proslavljen sveti Tripun u Splitu

Prvu proslavu svetog Tripuna u Splitu su Bokelji upriličili 1873.g. Prenosimo o tome prijevod članka iz Il Dalmata 1891. Niže je i sam članak.

 

“Bokelji u Splitu na proslavi Svetog Tripuna

Ne bih ovo pisao da nije bilo jednog novinara iz Dobrote, za kojeg ne vjerujem da je iz Dobrote.

Bokelji rade, a ne pričaju, kako sam već izvijestio u tekstu „Proslava svetog Tripuna“. U tom tekstu se daje naslutiti da su se Bokelji u Splitu tek sad sjetili svog velikana. Evo sad vam želim reći istinu kako oni neprestano, već 18 godina, slave svetog Tripuna, otkad sam se zaposlio ovdje.

Ovdje sam stigao iz Beča, zajedno s pokojnim biskupom Kalogjerom, velikim prijateljem Bokelja, bio na svečanosti u crkvi svetog Filipa 3. veljače. Sam Kalogjera je donio relikviju uzetu s križa ( s prsa) i osobno, do kraja života, sudjelovao na tim misama, šaljući s nama svake godine dopis Plemenitom tijelu mornarice u Kotoru koji je i nama odgovarao, tj, s kojim smo bili u korespodenciji.

I ove godine se slavila misa u 10 sati, vodio je svećenik Luigi koji je baš zbog toga došao iz Trogira, orgulje je svirao Orlandini, a sve u crkvi svetog Filipa koju za tu svečanost već 18 godina ukrašava Casotti.

Svi su dirnuti pjevanjem himne nakon mise, zvukom pjesme i kolom svetog Tripuna tijekom ljubljenja relikvije na glavnom oltaru te blagoslova grla i blagoslova Gospe.

Zadivljujuće su obostrane emocije. U Splitu stalno djeluje udruga poštovanih Bokelja, prvenstveno Kotorana, koji vjerojatno nisu nigdje drugdje van domovine zastupljeni u tolikom broju. Tu su kotorske obitelji kojih više nema u Kotoru: Raffaelli, Zarbarini…

Navodi se, na primjer, gospođa Chiudina rođena Drusco (Druško) koja svake godine donosi sliku sveca, vrijedan grčki rad ukrašen srebrom, zatim prezimena Dabovich (Dabović), prof. Petricevich (Petričević) i Simovich (Simović), Milossevich (Milošević),Perussina (Perušina), Petrovich (Petrović).

Zahvaljujem nedovoljno informiranom novinaru ( s početka članka) zbog kojeg sam ovo napisao sa velikim patriotskim zadovoljstvom.

prof. G. Zarbarini”

 

IL DALMATA