prof. Ljubica Štambuk održala izlaganje “Gospa od Škrpjela – od hridi do svetišta”

Tripundanski dani – Dani Bokelja u Rijeci i ove godine 2020.g. u Rijeci su donijeli više zanimljivih događaja. Tako je u petak (07.02.) članica Bokeljske mornarice Rijeka prof. Ljubica Štambuk i riječkoj javnosti dobro poznata Bokeljka održala predavanje naslova “Gospa od Škrpjela – od hridi do Svetišta”.

 

Vijećnica Grada Rijeke bila je prepuna zainteresiranih Bokelja i prijatelja Boke koji su već navikli na izvanredno pripremljena izlaganja prof. Štambuk koja s posebnim žarom donosi slike svojega Perasta i Boke kotorske. Izlaganje je započelo bogatim povijesnim presjekom nastankaSvetište Gospa od Škrpjela od nasipavanja hridi do izlaganja prve kapelice, u izlaganju je prikazano društveno političko kretanje tijekom izgradnje Svetišta, posebno prepreke i izazovi u kojima su bili izloženi peraštani okruženi Turskim osvajačima Boke i ugroženi čestim piratskim provalama i pljačkama. prof. Štambuk je matematički točno prenijela građevinsko arhitektonski pregled eksterijera, bogato umjetničku opremljenu Crkvu, ali također, dala je prikaz drugih zgrada, osobito današnjeg Muzeja.

 

Predstavljena knjiga „Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture“ i film „Gospa od Škrpjela“

U organizaciji Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Split, u Hrvatskom pomorskom muzeju na Gripama, u četvrtak, 6. veljače, u 18 sati, predstavljanjem knjige „Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture“, autorice prof. dr. Vande Babić i projekcijom kratkog dokumentarnog filma na temu „Gospe od Škrpjela“ završeni su svečani „Tripudanski dani – Dani Boke u Splitu“.

Program je vodio i nazočne pozdravio Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja Split, a stihove iz knjige čitao je glumac Marijan Grbavac. Uz autoricu knjigu su predstavili Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, dr. sc. Ozana Ramljak, Veleučilište VERN i novinar HRT-a Božo Vodopija, koji je predstavio i film Gospa o Škrpjela.

Predstavljanju, koje je priređeno u čast pokojnog Rade Perkovića, hrvatskog glumca i redatelja, rodom iz Boke kotorske nazočio je i Mali admiral Marko Luković te predsjednik Hrvatske bratovštine Luka Perković i dr. Andro Tripković te gradonačelnik Andro Krstulović Opra kao i neki drugi predstavnici gradske i županijske vlasti, te predstavnici raznih kulturnih institucija. Gradonačelnik je kazao: Hrvatska povijest, ne može se pisati, bez poznavanja povijesti umjetnosti Boke kotorske“.

Potom je Zvonimir Deković, u ime nakladnika Hrvatskog Nacionalnog vijeća Crne Gore i Jutarnjeg lista kazao da je knjiga polučila veliki interes javnosti i da je ovo već drugo njezino izdanje.

„Budući da je ovo prvo predstavljanje HKVCG u Splitu, dopustite mi da vas upoznam s Hrvatskom zajednicom u Crnoj Gori. Nakon 70 godina šutnje Hrvata iz Boke o Hrvatskoj, isto toliko godina šutnje iz Hrvatske o Boki kotorskoj, napokon ispred Hrvatske zajednice u Boki, kreće posvješćivanje o činjenici da je Boki etnički i duhovno prostor hrvatskog naroda i svakog Hrvata ma gdje on bio. Od 1945. Boka je državno pravno prostor Crne Gore, a Hrvati su lojalni građani države u kojoj sad žive. Uz lojalnost Crnoj Gori, koristimo sve zakonske mogućnosti da ojačamo svijest svakog hrvatskog građana o svojoj povijesti, običajima, kulturi i jeziku i da te činjenice, kao i u ovoj knjizi dr. Vande Babić ostanu trajno zabilježeni za one koji će doći iza nas, a imati će zadaću da ostanu baštinici ogromnog kulturnog blaga, koje po podacima Crne Gore iznosi preko šezdeset posto ukupnog blaga države Crne Gore, a još je impresivniji podatak da to blago baštini Zajednica Hrvata, koja po broju stanovnika čini svega oko jedan posto“, istaknuo je zaključivši kako bavljenje Bokom za Vandu, nije samo obično zanimanje, već Vanda Babić govori o Boki s privrženosti rodnom kraju.

Božo Vodopija je rekao da nije Bokelj rođenjem, ali srcem jeste. Ljepota prirode, kulturne baštine i svetaca su tri ljepote koje se mogu osjetiti i otkriti u knjizi Vande Babić, te da je ovo udžbenik, vodič i tumač. Nakon toga je predstavio film na temu Gospe od Škrpjela čiji je glavni tumač bio don Srećko Majić, a pripremio ga je Božo Vodopija.

U kratkoj projekciji filma don Srećko Majić, donosi priču o Perastu i o dvama otočićima, prirodnom sv. Jure i umjetnom Gospi od Škrpjela, koji je nastao uz priču da su na škrpjelu ispred Perasta braća Martešić, 22. srpnja 1452. pronašla Gospinu sliku i u znak zahvalnosti za ozdravljenje jednog od braće odlučili su na tom mjestu podignuti otok i kapelu, uz pjesmu i procesiju dovozili kamen i stvorili otok.

Crkva je posvećena Marijinom uznesenju, pa je osim 22. srpnja, na otoku posebno svečano 15. kolovoza na blagdan Velike Gospe. U crkvi se nalazi glavni oltar – slika Gospe od Škrpjala, djelo Lovre Marinova Dobričevića, gdje je iza glavnog oltara moguće provući ruku i dotaknuti kameni greben za kojeg se vjeruje da je na njemu pronađena prvotna slika Gospe.
Osim glavnog oltara u crkvi se nalaze još dva bočna oltara, jedan posvećen svetom Roku, a drugi posvećen bokeljskim svecima i blaženicima i to svetom Lepoldu, blaženoj Graciji, blaženoj Ozani i službenici Božjoj Ana Mariji Marović. Crkva sadrži još cijeli niz raznih predmeta svima njima zajednički nazivnik je da su darovani kao zahvala Gospi od Škrpjela i to od pomoraca ili ljudi zahvalnih za ozdravljenje.

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 u Splitu Svetom misom proslavila blagdan svetog Tripuna

Hrvatska bratovština “Bokeljska mornarica 809” proslavila je u ponedjeljak poslijepodne, tradicionalnom svetom misom u crkvi svetoga Filipa Nerija, blagdan svetoga Tripuna mučenika, zaštitnika Kotorske biskupije i Bokeljske mornarice.

Ponosno čuvaju tradiciju

Bokeljska mornarica organizacija je Bokeljskih pomoraca, simbol kontinuiteta pomorskog duha, te sa statutom iz sredine 15. stoljeća, jedno od najstarijih takvih udruženja. U Hrvatskoj djeluju kroz spomenutu bratovštinu čiji odredi ponosno čuvaju tradiciju u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Puli i Dubrovniku.

– Bokelji u Splitu imaju dugu tradiciju, još od 1873. godine prema službenoj dokumentaciji, okupljaju se na misnom slavlju u čast svetog Tripuna. Čuvamo tradiciju i običaje svojih otaca, uspomenu na slavnu prošlost naše mornarice koja je neraskidivo povezana s katoličkom Crkvom. Njegujemo tradiciju Hrvata kao autohtonog naroda u Boki Kotorskoj koji je i u najtežim vremenima sačuvao svoju vjeru i identitet. To je dokaz nesalomljivosti hrvatskog duha i opstojnosti Bokelja. Nažalost u Boki je danas Hrvata manje od jedan posto – kazao nam je uoči misnog slavlja Luka Perković, predsjednik splitskog ogranka HBBM 809.

Za tri godine, obilježit će 150. obljetnicu okupljanja Bokelja u gradu pod Marjanom.

– U Splitu nas ima na stotine. U posljednje vrijeme pokušavamo intenzivirati djelovanje i okupiti nas u što većem broju. Ovo je samo početak Tripudanskih svečanosti, ovaj tjedan imamo još dva značajna događanja. Želja nam je za koju godinu, sukladno tradiciji, na blagdan svetog Tripuna otplesati pred crkvom čuveno bokeljsko kolo. Svakako pozivamo mlade Bokelje koji su spremni plesati i čuvati našu tradiciju, koja je od 2015. na popisu nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, da nam se obrate – poručuje Perković

Posebnu pažnju okupljenih privukao je Marko Luković, mali admiral Bokeljske mornarice koji je govorio lode, tradicionalne pohvale i zahvale svetom Tripunu.

– Ej dopusti, Veliki Bože, nek se za toliki niz stoljeća, koliko je do sada minulo trenutaka, razvije svake godine proslavljeni ovaj stijeg, a uvijek u slozi, sreći i ljubavi. Slava! Slava! Slava! – pozdravio je mali admiral okupljene, dižući kapu u zrak.

– Sveti Tripun mučenik je i svetac Rimokatoličke i Pravoslavne crkve, iz Male Azije. Prva spominjanja moći Sv. Tripuna vežu se uz kotorskog građanina Andreu Saracenisa koji je donio njegove moći u Kotor, te sagradio crkvu u njegovu čast, a narod ga je izabrao za zaštitnika. Stoljećima je to bilo žarište iskrenih molitvi, zahvali i čežnji – kazao je don Branimir Marinović koji je predvodio svetu misu.

– Svečanosti se nastavljaju u srijedu, u 18 sati u Palači Milesi, gdje će biti predstavljena važna knjiga “Kotorski misal sv. Jakova od Lode” na čijem će predstavljanju sudjelovati mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup. U četvrtak, u Hrvatskom pomorskom muzeju, bit će predstavljena knjiga Vande Babić “Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture”. Prikazat će se i kratki film na temu Gospe od Škrpjela koji je pripremio novinar Božo Vodopija – otvoreni poziv svim građanima uputio je doktor Andro Tripković, član bratovštine .

Proslava sv.Tripuna u Zagrebu

Tripundan u Zagrebu proslavljen je 3.veljače po 99 put, plesom kola sv. Tripuna u 17.30 sati ispred crkve sv. Marije na Dolcu.

Svečana sveta misa počela je Lodama (pohvalama Svecu) koje je govorio Mali admiral Tin Vinković Šatara, potomak tivatske obitelji Rajčević , na radost oca Timora, nekada isto Malog Admirala, i bake Silve.

 

Nazdravlje Sveti Tripun!

PROSLAVA SVETOG TRIPUNA

U RIJECI

Dana 09.02.2019.g. (nedjelja) s početkom u 10,00 sati započinje proslava Svetog Tripuna i to Svetom misom u Crkvi Uznesenja Blaže Djevice Marije u Rijeci (Kosi Toranj).

Na Svetoj Misi u povodu slavlja Zbor crkve Uznesenja BDM otpjevati će himnu Svetog Tripuna, a ovogodišnji Mali admiral «Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809» Rijeka, Maro Brajković će uputiti Lode Svetom Tripunu.

VANJSKA PROSLAVA SVETOG TRIPUNA

09.02.2019.g. u 11,00 sati, na vanjskom djelu proslave (obreda) odred Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 Rijeka će uz pratnju Trsatske gradske glazbe, ispred Crkve na trgu kod Kosog tornja odbalati (plesati) Kolo svetog Tripuna.

Kolo Svetog Tripuna kao tradicijsko obilježje Hrvata Boke kotorsrke uvršteno je na listu nematerijalne baštine Republike Hrvatske. Kolo Svetog Tripuna je srednjevjekovno Kolo koje bala isključivo odred Bokeljske mornarice 809 i to u õast Svetog Tripuna i osim te prilike bala se u rijetkim prilikama odredjenih blagdana.Kolo Svetog Tripuna ima obilježja obrednog (sakralnog) ali i svjetovnog pomoraõkog kola nastalog pod utjecajem i kao posljedica života i rada pomoraca. Kolo se sastoji od 12 figura u kojima dominiraju oblici: vrtlog, verige (lanac), sidro i drugih obilježja koje oznaõavaju pomorstvo i život pomoraca. Kretnje su lagane i decentne, u kretanjama se stvaraju lukovi, pod lukovima se sagibaju i prolaze mornari (igraói) što simbolizira vjeru, pokornost, ali Kolo sugerira jedinstveno i solidarnost zajednice.