Svim vjernicima Kotorske biskupije, štovateljima sv. Tripuna u Boki i izvan Boke

Draga braćo i sestre!

Svake se godine na današnji dan drevna Kotorska crkva s radošću i zahvalnošću spominje svoga nebeskog zaštitnika sv. Tripuna, u čiju se čast u živopisnom obredu izgovaraju svečane pohvale – Lode kao uvertira u liturgijsku proslava svetkovine. Ovaj čin recitiranja Loda, više je od pukog običaja ili  tradicije: u prvom redu je to svjedočanstvo vjere mjesnog puka koji je lik sv. Tripuna urezao u kamen i povijest grada Kotora i biskupije. Vjernici Boke su Božjom providnošću primili milost da se relikvije ovog mladog mučenika i čudotvorca trajno nastane u gradu Kotoru u kojem se štuje od devetog stoljeća. Današnjim „godišnjim ponovljenjem svečanosti“, naša Crkva pokazuje opstojnost i kontinuitet kulta sv. Tripuna u Kotoru unatoč povijesnim mijenama i previranjima, kao i svoju vlastitu povijesnu prisutnost koja je ukorijenjena u prvim stoljećima kršćanske ere.

Prilika je stoga, da se makar nakratko zaustavimo nad samim značenjem kulta sv. Tripuna u našem kraju. Štovanje svetaca u svim je kršćanskim narodima, pa tako i našem, stvorilo osebujno tkanje u kojem se prepliću vjera i duhovnost, kultura, tradicija, umjetničko i pučko stvaralaštvo, lokalne posebnosti i svojevrsna jedinstvenost. Svetost je u Crkvi univerzalni poziv upućen svima koji ispovijedaju Kristovo ime, a opet su mu se odazvali samo najhrabriji i najdosljedniji, bez obzira na dob, spol i narodnost. Tako je naš sveti Tripun, kao mladić ponukan duhom Evanđelja, propovijedao radosnu vijest, sam mnoge pozvao i obratio na kršćanstvo, te u konačnici vjeru zapečatio svjedočanstvom vlastite krvi. Čast oltara koju uživa kao prijatelj Božji, zaslužio je svojim životom i svojom svjedočanskom smrću. Stoga svaki put kad se radujemo i proslavljamo njegov blagdan, moramo nadići to već ustaljeno i duhovno beskorisno promatranje blagdana kao izričaja neke lijepe tradicije, kojom se danas istina, hvale mnogi, a rijetki je shvaćaju, još rjeđe dopuštaju da ona oblikuje njihov duhovni život i moralni svjetonazor, i da bude ono što za kršćane tradicija uistinu jest: predaja pologa vjere iz naraštaja u naraštaj. Štovanje svetaca u prvom redu je iskaz vjere u Boga, kojeg su sveci svojim životom i svojom smrću svjedočili, Boga u čije su ime propovijedali i kojem su posvetili svoj život. Sveci su svoju vjeru u Krista raspetog i Uskrsnulog istinski živjeli, ljubav svjedočili i sprovodili u djelo, ne gubeći nadu ni u najstrašnijim kušnjama. Zato su nam sveci putokazi i primjeri, koji nas ne samo zagovaraju svojom molitvom, već životom potiču da ih nasljedujemo.

Vjera u svece bez želje da ih nasljedujemo u ljubavi prema Bogu i prema bližnjem, održavanje tradicije radi nje same, pokazatelji su naše površne i osakaćene duhovnosti koja često ostaje besplodna i beživotna. „Tradicija nije klanjanje pepelu, već održavanje plamena“ (G. Mahler), i upravo bi tradicija proslave sv. Tripuna trebala u nama raspiriti plamen vjere i ljubavi, kojom je i sam mladi mučenik iz Kampsade izgarao za Krista. Obnova osobne duhovnosti u ovom vremenu kušnje, jačanje kršćanske ljubavi u vremenu sve više rastuće zatvorenosti i bešćutnosti, te spremnost na sebedarje pred nadirućim egoizmom, vrijednosti su koje moramo nasljedovati i izgrađivati ako istinski želimo slaviti svetog mučenika Tripuna. Istinska kršćanska tradicija je živa i životvorna, ispunjavajuća i ohrabrujuća, donosi svjetlo i radost;  nisu joj potrebne svjetovne etikete ni klasifikacije: ako ju želimo prihvatiti u njezinom najdubljem i najintimnijem značenju, onda će se to nužno odraziti i na našem vlastitom životu te mora uroditi duhovnim plodovima.

Čestitajući vam nadolazeći blagdan sv. Tripuna, želim da on uistinu u ovoj godini, nakon tolikih kušnja i neizvjesnosti, probudi u svima dubinsku potragu i čežnju za vjerom koja može ostati osnažena i nepoljuljana pred sadašnjim i budućim izazovima.

S posebnom radošću čestitam svim vjernicima Kotorske biskupije na imenovanju novog Kotorskog biskupa, mons. Ivana Štironje. Ovom prilikom želim se i zahvaliti na toplom i srdačnom prijemu na koji sam naišao u Kotorskoj biskupiji za vrijeme moga upravljanja.

Blagdan svetog Tripuna ove ćemo godine proslaviti bez vanjske proslave zbog epidemiološke situacije. Po ustaljenom običaju na Kandeloru (Svijećnicu) bit će u 18 sati pjevana Večernja sa službom čitanja i kađenjem svetih moći,  a sam blagdan 3. veljače obilježit ćemo trima svetim misama: u 8, 10 i u 18 sati. Središnje misno slavlje u 18 sati predvodit će mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

Zazivajući Božji blagoslov iskreno vas sve pozdravljam,

+ Rrok Gjonllesaj

Apostolski upravitelj Kotorske biskupije, Barski nadbiskup

Izvor: Kotorska biskupija

Otvorenje Izložba slika Zorana Homena u sklopu Tripundanske svečanosti u Rijeci

Zoran Homen rođen je 28 siječnja 1951. godine u Osijeku, gdje je otac tada službovao. Svoje djetinjstvo i mladenačke dane proveo je u Đurđevcu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Tada odlazi u Zagreb gdje studira na Pedagoškoj akademiji, te diplomira 1971. godine likovni odgoj. Osim toga, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nastavlja studij i diplomira kao profesor arheologije. Godine 1978. zapošljava se u Gradskom muzeju Križevci kao kustos arheolog, a poslije obnaša i funkciju ravnatelja muzeja. U javnost je više poznat kao vrhunski slikar. Svoja stručna znanja dobiva od poznatih umjetnika i profesora kao što su Vilko Gliga, J. Poljan i Mladen Veža. Likovnim radom bavi se od 1967. godine. Jedan je od osnivača Likovnog udruženja Đurđevac, a vrlo je aktivan i kao organizator likovnog života u Križevcima (organizacija izložbi, vođenje likovnog tečaja za slikare amatere i dr.). Izlagao je na desetak samostalnih i stotinjak skupnih izložbi. Za svoj slikarski rad dobio je brojna priznanja a slike mu se nalaze u nekoliko muzeja i galerija te u mnogim privatnim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim toga, sudionik je i većeg broja likovnih kolonija. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika SZH i Križevačkoga likovnoga kruga. Kao aktivni sudionik društvenoga i kulturnog života izabran je u članstvo Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i nosi ime Zmaj Bokeljski. Vrlo je prepoznatljiv u svome slikarskom stvaralaštvu kao vrhunski majstor hiperrealizma. Mnoge zadivljuje svojim slikarskim umijećem prenošenja vjerodostojnog i stvarnog na platno, upravo onako kako to svačije oko vidi. Stoga i ne čudi što ga likovna kritika svrstava među istaknutije hrvatske hiperrealiste, odnosno pripadnike jednog od najzahtjevnijeg načina slikanja. Široj javnosti poznat je i kao autor oltarnih slika sv. Marka Križevčanina (Križevci), sv. Leopolda Mandića (Varaždin) i bl. Alojzija Stepinca (Krašić, Križevci, Karlovac, Oriovac).

 

 

 

Proslava Svetog Tripuna u Rijeci

07.02.2021.g. (nedjelja) s početkom u 10,00 sati proslava Svetog Tripuna u Rijeci održati će se Svetom Misom u Župnoj crkvi Assunta (Kosi Toranj). 

Prije Svete mise Lode Svetom Tripunu uputiti će Mali admiral Krunoslav Brguljan.

Krunoslav Brguljan imenovan je ove godine Malim admiralom u Hrvatske bratovštine bokeljske mornarice u Rijeci.

Krunoslav Brguljan je osmogodišnji dječak, polaznik II razreda Osnovne škole u Opatiji.

Krunoslav Brguljan odvojak je obitelji Gracije Brguljana koja je nakon II Svjetskog rata preselila u Rijeci. 

Krunoslavom djed po kojem i nosi ime, bio je priznati vaterpolista Primorja iz Rijeke i Primorca iz Kotora na čiji spomen nosi i vaterpolo turnir u Opatiji.