U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, Bitki kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).
U Europi proslava obilježavanja obljetnice te slavne bitke ima sve veći značaj te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je ondje predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promišljanje i istraživanje Krka u drugoj polovici 16. stoljeća, njegovog života i stanovništva. Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznavajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad slave obljetnice Bitke kod Lepanta.
S istočne obale Jadrana u tom slavnom okršaju sudjelovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i krčka. Također, zanimljivo je istaknuti kako su gotovo polovicu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu činile upravo krčka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedništvom soprakomita Ludovica Cicute, cresko-osorska galija Sveti Nikola vođena soprakomitom Nikole Dražića i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovijedao Ivan de Dominis. Papa Pio V. u namjeri da zaustavi prodor Osmanlija i njihovo širenje Mediteranom osnovao je Svetu ligu, savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Sredozemlju. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se i galija Cristo Ressussitato, 28. u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu započele su povlačenje što je lijevom omogućilo da pomogne kršćanskim snagama centra i desnog krila. Već u ranim poslijepodnevnim satima, 07. listopada, Sveta liga izvojevala je pobjedu, označivši u konačnici kraj turske dominacije na Mediteranu.
Ususret 450. obljetnici Bitke kod Lepanta
Kao svojevrsni pretprogram ovogodišnje Štorije o galiji Cristo Ressussitato, u Galeriji Decumanus, između 24. rujna i 07. listopada, može se razgledati prigodna izložba pod nazivom Grbovi, zastave i znakovlje na ratnim galijama saveza Svete lige u pomorskoj Bitki kod Lepanta. Autor njezinog koncepta je Mladen Stojić iz tvrtke Heraldic art, dok grafike (crteže) i grafičko oblikovanje predstavljenih izložbenih segmenata uz njega potpisuje i Veronika Žuvić. Pisanje uvodnog teksta povjereno je povjesničarki Tei Perinčić, dok su blazoni (formalni opisi grbova i zastava) djelo Nenada Labusa. Izložbom su obuhvaćena četiri informativna panoa velikih dimenzija, od kojih prvi donosi precizne kolorirane crteže i detaljne opise grbova zapovjednika galija s istočne obale Jadrana u sastavu ratne mornarice Mletačke Republike u Bitki kod Lepanta, drugi grbove najznačajnijih saveznika Svete lige, dok su trećim i četvrtim sadržane zastave i prikazi galija kakve su korištene u Bitki kod Lepanta s relevantnim tehničkim podatcima. Osim spomenutog info-kvadriptiha, postavom su, također, obuhvaćene i replike zastava (gonfalona) saveza Svete lige, Mletačke Republike, Republike Genove i Malteškog viteškog reda.
Knjiga Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja
Službena proslava 450. obljetnice Bitke kod Lepanta započet će u četvrtak, 07. listopada, u Galeriji Decumanus, i to predstavljanjem najrecentnijeg izdavačkog projekta Centra za kulturu Grada Krka – monografije Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja, autora prof. dr. sc. Slavena Bertoše. Riječ je o knjizi koja predstavlja rezultat novih, dosad potpuno ili gotovo nepoznatih bibliotečnih, a posebice arhivskih istraživanja o sudjelovanju krčkih galijota u znamenitoj Bitki kod lepanta, u službi Mletačke Republike. S obzirom na to da je ovdje riječ o jednoj od najznačajnijih bitaka u pomorskoj povijesti svijeta, prema mišljenju izdavača i autora, bilo je potrebno i s tog aspekta osvijetli kršćansku pobjedu u ratu protiv Osmanlija kojoj su i Krčani sa svojom galijom Cristo Ressussitato dali svoj značajan doprinos. Ovo vrijedno monografsko izdanje, obogaćeno velikim brojem slikovnih priloga (fotografija arhivskih dokumenata, skica, fotografija naslovnica najznačajnijih izdanja o bitki te autorovih fotografija s terena), u izdavačkom smislu predstavlja nastavak dvaju prethodno objavljenih rukopisa, onih dr. sc. Tee Perinčić (Krčka komuna u doba Lepantske) i Mladena Bastijanića Cicute (Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća) kojima se polako, ali pomno, objelodanjuje i valorizira bogato krčko pomorsko nasljeđe.
Po završetku promocije slijedi misa koja će se, za sve poginule u Bitki kod Lepanta, služiti u Krčkoj katedrali, s time da će od 06. do 11. listopada, uz grob Ludovica Cicute u krčkoj prvostolnici biti postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.
Izložba Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora
Nastavak proslave u petak, 08. listopada, donosi promenadu Počasne satnije Kravat pukovnije koja će u dva navrata, s pješačkim i konjičkim dijelom postroja, proći središtem krčke starogradske jezgre i dijelom rive, a za kojom će, u Galeriji Decumanus, uslijediti otvorenje izložbe Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, koju, u sklopu programa međunarodne kulturne suradnje, donosi Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru. Predmetnom izložbom, čija je autorica povjesničarka umjetnosti mr. sc. Radojka Abramović, obuhvaćeno je 16 velikih, dvojezičnih, panoa od kojih 13 prikazuju lavove rađene tehnikom reljefa u kamenu, dva minijature iz knjiga, a jedan mletačkog lava sa zastave brigantina Serpente. Namjera ove izložbe, ali i istoimene knjige na kojoj se temelji postav, jest ta da ukaže na važnost očuvanja motiva mletačkih lavova na spomenicima kulture mletačkog perioda u gradu Kotoru. Naime, gotovo četverostoljetno prisustvo Venecije na kotorskom području (od 1420. – 1797.), ekspanzija u arhitekturi, kulturi i načinu života koje je to prisustvo donijelo, ostavilo je živi pečat te se danas očituje u strukturi Kotora, kao tipičnog mediteranskog, srednjovjekovnog grada. Grad izložen prelamanju dvaju snažnih političkih i kulturnih utjecaja, Istoka i Zapada, postao je specifičan baš po toj simbiozi, a ostaci mletačke i svih ostalih kultura doprinijeli su njegovom bogatstvu i kulturno-povijesnoj slojevitosti.
Program Štorije o galiji Cristo Ressussitato:
24. rujna – 07. listopada 2021.
Galerija Decumanus
Grbovi, zastave i znakovlje na ratnim galijama saveza Svete lige u pomorskoj Bitki kod Lepanta, izložba
Autor izložbe: Mladen Stojić (Heraldic art)
Autorica uvodnog teksta: Tea Perinčić
Radno vrijeme: pon. – sub., 10.00 – 12.00; 18.00 – 20.00
07. listopada 2021.
Galerija Decumanus, 17.30
Predstavljanje knjige Lepant 1571. i krčka galija: itinerari istraživanja, autora prof. dr. sc. Slavena Bertoše
Krčka katedrala, 19.00
Misa za poginule u Bitki kod Lepanta
08. listopada 2021.
16.30 (prva); 17.30 (druga)
Promenada Počasne satnije Kravat pukovnije s pješačkim i konjičkim dijelom postroja
– ceremonija pregleda sablji i postavljanje prve straže na Trgu Kamplin
Ruta:
– Trg bana Josipa Jelačića
– Vela placa
– Ul. Josipa Jurja Strossmayera
– Ul. Alojzija Stepinca
– Trg Kamplin
– Ul. Antuna Mahnića
– Obala hrvatske mornarice
08. – 22. listopada 2021.
Galerija Decumanus
Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, izložba Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Autorica izložbe: mr. sc. Radojka Abramović
Otvorenje: 08. listopada 2021., 19.00
Radno vrijeme: pon. – pet., 10.00 – 12.00; 18.00 – 20.00
06. – 11. listopada 2021.
Uz grob zapovjednika krčke galije Cristo Ressussitato, soprakomita Ludovica Cicute, u Krčkoj katedrali bit će postavljen prigodan info-pano
