Bokeljska noć je tradicionalni bal Bokelja koji se u Rijei održava još od 1962.g.
Vrhunska zabava je i ove godine okupila sve generacije Bokelja koji su, od uvertire u Bal sa Kolom svetog Tripuna, uz pratnji violina, do završnih biseva uz note Bokeljeke noći, slavili do ranih jutarnjih sati u Hotelu Jadran u Rijeci. Zabavu su osigruali Pešekani i Vlado Martinis.
Lodama, Svetom misom i Kolom svetog Tripuna obilježena proslava Svetog Tripuna u Rijeci
Danas su Bokelji u Rijeci okupljeni u vjeri zahvaljivali Bogu i u molitvi se preporučali svojem Nebeskom zaštitniku Svetom Tripunu. Poticajem Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice slavilo se Svetog Tripuna u Rijeci. Svetu misu predvodio je, u Crkvi Uznesenja BDM (Assunta) u Rijeci, fra Marković Vuković. Fra Marko je proveo 25 godina u Boki kotorskoj i sam je jako povezan sa našim krajom i jako drži do vjere i tradicije Bokelja, što je svakako i prenio u svojoj preljepoj propovjedi.
Vjeru i tradiciju su riječki Bokelji i ove godine održali sudjelovanjem na Svetoj misi odreda i Malog admirala.
Ovogodišnji Mali admiral Maro Brajković (peraštanin porijeklom) prije Svete mise uputio je zahvale (lode) svetom Tripunu. Ovime se riječka zajednica pridružila Kotoru, Zagrebu, Splitu i Puli u kojima se ovakva tradicija održava.
Župni Zbor Assunta je na početku otpjevao Himnu svetog Tripuna.
Nakon Svete mise odred Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 Rijeke postavio je Kolo svetog Tripunu u čast svojeg nebeskog zaštitnika. Kolo je svirao Tabmuraški zbor KUD-a Eugen Kvaternik iz Križišća.
Druženje Bokelja je nastavljeno u prostorijama župne dvorane.
Tripundanski dani – Dani Bokelja u Rijeci i ove godine 2020.g. u Rijeci su donijeli više zanimljivih događaja. Tako je u petak (07.02.) članica Bokeljske mornarice Rijeka prof. Ljubica Štambuk i riječkoj javnosti dobro poznata Bokeljka održala predavanje naslova “Gospa od Škrpjela – od hridi do Svetišta”.
Vijećnica Grada Rijeke bila je prepuna zainteresiranih Bokelja i prijatelja Boke koji su već navikli na izvanredno pripremljena izlaganja prof. Štambuk koja s posebnim žarom donosi slike svojega Perasta i Boke kotorske. Izlaganje je započelo bogatim povijesnim presjekom nastankaSvetište Gospa od Škrpjela od nasipavanja hridi do izlaganja prve kapelice, u izlaganju je prikazano društveno političko kretanje tijekom izgradnje Svetišta, posebno prepreke i izazovi u kojima su bili izloženi peraštani okruženi Turskim osvajačima Boke i ugroženi čestim piratskim provalama i pljačkama. prof. Štambuk je matematički točno prenijela građevinsko arhitektonski pregled eksterijera, bogato umjetničku opremljenu Crkvu, ali također, dala je prikaz drugih zgrada, osobito današnjeg Muzeja.
U organizaciji Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Split, u Hrvatskom pomorskom muzeju na Gripama, u četvrtak, 6. veljače, u 18 sati, predstavljanjem knjige „Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture“, autorice prof. dr. Vande Babić i projekcijom kratkog dokumentarnog filma na temu „Gospe od Škrpjela“ završeni su svečani „Tripudanski dani – Dani Boke u Splitu“.
Program je vodio i nazočne pozdravio Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja Split, a stihove iz knjige čitao je glumac Marijan Grbavac. Uz autoricu knjigu su predstavili Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, dr. sc. Ozana Ramljak, Veleučilište VERN i novinar HRT-a Božo Vodopija, koji je predstavio i film Gospa o Škrpjela.
Predstavljanju, koje je priređeno u čast pokojnog Rade Perkovića, hrvatskog glumca i redatelja, rodom iz Boke kotorske nazočio je i Mali admiral Marko Luković te predsjednik Hrvatske bratovštine Luka Perković i dr. Andro Tripković te gradonačelnik Andro Krstulović Opra kao i neki drugi predstavnici gradske i županijske vlasti, te predstavnici raznih kulturnih institucija. Gradonačelnik je kazao: Hrvatska povijest, ne može se pisati, bez poznavanja povijesti umjetnosti Boke kotorske“.
Potom je Zvonimir Deković, u ime nakladnika Hrvatskog Nacionalnog vijeća Crne Gore i Jutarnjeg lista kazao da je knjiga polučila veliki interes javnosti i da je ovo već drugo njezino izdanje.
„Budući da je ovo prvo predstavljanje HKVCG u Splitu, dopustite mi da vas upoznam s Hrvatskom zajednicom u Crnoj Gori. Nakon 70 godina šutnje Hrvata iz Boke o Hrvatskoj, isto toliko godina šutnje iz Hrvatske o Boki kotorskoj, napokon ispred Hrvatske zajednice u Boki, kreće posvješćivanje o činjenici da je Boki etnički i duhovno prostor hrvatskog naroda i svakog Hrvata ma gdje on bio. Od 1945. Boka je državno pravno prostor Crne Gore, a Hrvati su lojalni građani države u kojoj sad žive. Uz lojalnost Crnoj Gori, koristimo sve zakonske mogućnosti da ojačamo svijest svakog hrvatskog građana o svojoj povijesti, običajima, kulturi i jeziku i da te činjenice, kao i u ovoj knjizi dr. Vande Babić ostanu trajno zabilježeni za one koji će doći iza nas, a imati će zadaću da ostanu baštinici ogromnog kulturnog blaga, koje po podacima Crne Gore iznosi preko šezdeset posto ukupnog blaga države Crne Gore, a još je impresivniji podatak da to blago baštini Zajednica Hrvata, koja po broju stanovnika čini svega oko jedan posto“, istaknuo je zaključivši kako bavljenje Bokom za Vandu, nije samo obično zanimanje, već Vanda Babić govori o Boki s privrženosti rodnom kraju.
Božo Vodopija je rekao da nije Bokelj rođenjem, ali srcem jeste. Ljepota prirode, kulturne baštine i svetaca su tri ljepote koje se mogu osjetiti i otkriti u knjizi Vande Babić, te da je ovo udžbenik, vodič i tumač. Nakon toga je predstavio film na temu Gospe od Škrpjela čiji je glavni tumač bio don Srećko Majić, a pripremio ga je Božo Vodopija.
U kratkoj projekciji filma don Srećko Majić, donosi priču o Perastu i o dvama otočićima, prirodnom sv. Jure i umjetnom Gospi od Škrpjela, koji je nastao uz priču da su na škrpjelu ispred Perasta braća Martešić, 22. srpnja 1452. pronašla Gospinu sliku i u znak zahvalnosti za ozdravljenje jednog od braće odlučili su na tom mjestu podignuti otok i kapelu, uz pjesmu i procesiju dovozili kamen i stvorili otok.
Crkva je posvećena Marijinom uznesenju, pa je osim 22. srpnja, na otoku posebno svečano 15. kolovoza na blagdan Velike Gospe. U crkvi se nalazi glavni oltar – slika Gospe od Škrpjala, djelo Lovre Marinova Dobričevića, gdje je iza glavnog oltara moguće provući ruku i dotaknuti kameni greben za kojeg se vjeruje da je na njemu pronađena prvotna slika Gospe.
Osim glavnog oltara u crkvi se nalaze još dva bočna oltara, jedan posvećen svetom Roku, a drugi posvećen bokeljskim svecima i blaženicima i to svetom Lepoldu, blaženoj Graciji, blaženoj Ozani i službenici Božjoj Ana Mariji Marović. Crkva sadrži još cijeli niz raznih predmeta svima njima zajednički nazivnik je da su darovani kao zahvala Gospi od Škrpjela i to od pomoraca ili ljudi zahvalnih za ozdravljenje.