Predstavljanje knjige „Hrvati u Boki kotorskoj: Migracije, svadbeni običaji, identiteti“ autorskog dvojca doc. dr. sc. Marijete Rajković Iveta i mag. etnologije Matije Dronjića, 15. svibnja u 14 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb

 

Predstavljanje knjige „Hrvati u Boki kotorskoj: Migracije, svadbeni običaji, identiteti“ autorskog dvojca doc. dr. sc. Marijete Rajković Iveta i mag. etnologije Matije Dronjića, 15. svibnja u 14 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb.

Knjiga etnološkog dvojca doc. dr. sc. Marijete Rajković Iveta i mag. etnologije Matije Dronjića je plod jedinstvenog trogodišnjeg projekta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku te Kulturno zavičajnog udruženja „Napredak“ iz Gornje Lastve pod nazivom „Terensko istraživanje običaja, napjeva i plesova u selu Gornja Lastva i drugim naseljima tivatskog i kotorskog zaljeva u Boki kotorskoj“, čija je voditeljica bila prof. dr. sc. Milana Černalić u razdoblju od 2009. do godine 2012.

Etnografska građa prikupljena je početkom tekućeg desetljeća u desetak bokeljskih lokaliteta: Gornja Lastva, Donja Lastva, Tivat, Perast, Mrčevac, Bogdašići, Muo, Kavač, Prčanj, Donji Stoliv, Gornji Stoliv, Dobrota i Lepetane. Usredotočivši se  na obradu zatečene bogate etnografske građe autori donose  inovativnu interpretaciju dviju tematskih odrednica – migracija i svadbenih običaja, opisujući njihove odraze na suvremene markere identiteta Hrvata u Boki kotorskoj.

Tako se u ovoj interdisciplinarnoj knjizi, koja se temelji na intervjuima s nizom Hrvata Bokelja, prikazuje koliko su višekratne promjene državnih granica utjecale na iseljavanje (katoličkog stanovništva, uglavnom Hrvata) i useljavanje (pretežno pravoslavnog stanovništva) u Boki kotorskoj od kraja 19. do početka 21. stoljeća. Boka kotorska bila je posljednjih sto godina u sastavu čak osam država. Te promjene bile su pokretač migracija i transformacija identiteta.  Iseljavali su mlađi muškarci tražeći dodatne izvore prihoda od obližnjih mjesta europskoga susjedstva do transkontinentalnih destinacija Amerike i Australije. Usto, zabilježene su i snažne unutarnje migracije selo – grad između dvaju svjetskih ratova te osobito tijekom procesa urbanizacije od 1950-ih i 1960-ih godina naovamo. Popisi stanovništva na tome geografskome prostoru, primjerice, pokazuju da se udio hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj od 1910. s 50,3 posto drastično smanjio na samo 6,3 posto do 2011. godine.

Građa knjige, koja ukupno opseže 184 stranice, stoga je podijeljena prema dvjema spomenutim tematskim odrednicama. Prva, koju potpisuje M. Rajković-Iveta, podnaslovljena je „Boka kotorska: granice, migracije i identiteti“ (str. 13 – 79 str.), a druga – koju potpisuje M. Dronjić – „Predsvadbeni i svadbeni običaji hrvatskog stanovništva na tivatskom području“ (83 -181 str.). Podsjetimo, uvodni dio knjige donosi pregled kulturne baštine hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj s naglaskom na dosadašnja etnološka istraživanja na koja upozorava voditeljica cijelog projekta Černalić, dok Marija Božinović Mihaliček opisuje domaćina predmetnog  terenskog istraživačkog projekta Kulturno zavičajno udruženje „Napredak“, dokazanog čuvara baštine i kulturne tradicije Gornje Lastve.

Knjigu krasi obilje autentičnih fotografija, koje prate živopisne iskaze radoznalih  kazivača svadbenih i inih običaja.

 

Predsjednica Republike Hrvatske gđa. Kolinda Grabar Kitarović posjetila Hrvatsku bratovštinu Bokeljska mornarica 809 u Rijeci

Predsjednica je izvršila pregled svečano postrojenog odreda Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Rijeci

 

Predsjednica Republike Hrvatske gđa. Kolinda Grabar Kitarović dana 28.02.2019.g. iskazala je čast svojim posjetom te dala podršku i poticaj daljnjem djelovanju Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809.

Prilikom dolaska Predsjednica je izvršila pregled svečano postrojenog odreda Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Rijeci postrojen u njezinu čast. Predsjednicu su potom dočekala buketom cvijeća mladi članovi bratovštine.

Predsjednica Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar Kitarović je potom u razgovoru obavljenim s predstavnicima Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Rijeci kojim putem iskazala podršku očuvanju i održavanju tradicije odreda Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna, a u razgovoru je predsjednica upoznata s nominacijom Bokeljek mornarice, Kola svetog Tripuna i Kola svetog Tripuna na UNESCO listi nematerijalna baštine.

 

Koncert “Svetom Tripunu s ljubavlju” Rijeka, Circolo 21.02.2019.g. u 18,00 sati

Koncert “Svetom Tripunu s ljubavlju”

Rijeka, Circolo 21.02.2019.g. u 18,00 sati

 

Dana 21.02.2019.g. (četvrtak) u 18,00 u Circolo će se upriličiti koncert «Svetom Tripunu s ljubavlju» koji izvode klub mladih bokeljskih glazbenika i prijatelja i to polaznici Glazbene akademije te učenici polaznici Glazbene škole Ivan Matatetić Ronjgov, koncert su pripremile i postavile i ovaj put prof. Paola Radin i prof. Borjana Pantelić Skladany.


Proteklog vikenda u Rijeci održana Bokeljska noć – Bal Bokelja

Bokeljska noć je tradicionalni bal Bokelja koji se u Rijei održava još od 1962.g.

Vrhunska zabava je i ove godine okupila sve generacije Bokelja koji su, od uvertire u Bal sa Kolom svetog Tripuna do završnih biseva uz note Bokeljeke noći, slavili do ranih jutarnjih sati u Hotelu Jadran u Rijeci. Posjetitelje su zabavjali grupa Pešekani, a na pomoć im je za bokeški štimung bio g. Vlado Martinis, glazbenik iz Tivta.

 

            

 

 

 

Priopćenje Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Rijeka u svezi izjava admirala dr.sc. Antuna Sbutege

REAKCIJA IZ RIJEKE

UDRUGA BOKELJSKIH HRVATA O ISTUPU ADMIRALA SBUTEGE ‘Nedopustivo je da nas proziva za miniranje kandidature Bokeljske mornarice za UNESCO’

AUTOR: 

      • Jutarnji.hr

OBJAVLJENO: 

  • 14.02.2019. u 22:59

Iz riječke udruge bokeljskih Hrvata, Hrvatska bratovština ‘Bokeljska mornarica 809’ Rijeka, u četvrtak su se oglasili priopćenjem reagirajući na istup admirala Antona Sbutege, Hrvata koji je trenutno na čelu Bokeljske mornarice u Crnoj Gori, a koji je u tamošnjem dnevnom listu Pobjeda prije nekoliko dana izjavio da zajednička, hrvatsko-crnogorska, kandidatura Bokeljske mornarice za UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne baštine, nije bila moguća ‘jer Mornarica nije iz Hrvatske dobila službenu ponudu za zajedničku kandidaturu’.

U nastavku priopćenje, koje su naslovili ‘Admiral Bokeljske mornarice iz Crne Gore, Hrvat Sbutega, protiv svog naroda’, prenosimo u cijelosti.

Admiral Sbutega, Hrvat koji je trenutno na čelu Bokljeske mornarice u Crnoj Gori, pokušava stvoriti alibi za vlastite pogrešno rukovođenje Bokeljskom mornaricom prozivajući HNVCG (Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore) i Hrvatske bratovštine „Bokeljske mornarice 809″ da miniraju kandidaturu Bokeljske mornarice za UNESCO” što je naslovom pod kojim je prenesen njegov intervju u dnevnom listu Pobjeda od dana 09.02.2019.g. U tom članku je vrlo kratko admiral Sbutega ponovio da zajednička nominacija Republike Crne Gore i Republike Hrvatske nije bila moguća “zato jer Mornarica nije iz Hrvatske dobila zvaničnu ponudu za zajedničku kandidaturu”.

Iznesena tvrdnja je gruba neistina koju admirala Sbutega plasira kako bi valjda učvrstio vlastitu poziciju u Bokeljskoj mornarici narušenu pogrešnim procjenama i nastavak provođenja politike rušenja i brisanja bokeljskog u Bokeljskoj mornarici. Republika Hrvatska i Republika Crna Gora u novije vrijeme imaju poprilično dobre susjedske odnose, u kojima dakako ima i izazova, pa i pogrešaka, a upravo je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović u nedavnom intervju nakon osnivanja Podgoričkog kluba 01. veljače 2019.g., kao pogrešku tih odnosa apostrofirao nominaciju Bokešku mornaricu.

Naravno predsjednik Vujanović, kao i mnogi drugi dužnosnici Republike Crne Gore, osim admirala Sbutege, su dobro upoznat sa inicijativom Republike Hrvatske za zajedničkom nominacijom, polazeći od objektivne pretpostavke da je Bokeljska mornarica dobro koje se proširilo i koje postoji na području Republike Hrvatske. Upravo su iz tih razloga i upućeni zahtjevi Republike Hrvatske da se ovo dobro zajednički nominira na UNESCO listu nematerijalna baštine. Ova inicijativa je starija od mandata admirala Sbutege, još je pokrenuta za vrijeme dok su ministri kulture u Crnoj Gori bili g. Goranović, a u Republici Hrvatskoj g. Šipuš. Iznosi se sumnja da je to admiralu Sbutegi nepoznato, a ako mu je i bilo nepoznato, teško može osporiti da taj prijedlog nije čuo osobno od ministrice kulture Republike Hrvatske Nine Koržinek Obuljen.

Admiral Sbutega nažalost pokazuje da nije upoznat sa osnovama podnošenja nominacije kad u spomenutom intervju Pobjedi navodi kako se Republika Hrvatska nije obratio Bokeljskoj mornarici radi zajedničke nominacije. Naime, nominaciju nematerijalnog dobra pred tijela UNESCO podnosi država iz koje to dobro dolazi, a to je Crna Gora, kojoj se kako je vidljivo Republika Hrvatska obratila s zahtjevom zajedničke nominacije.

Admiral Sbutega ovakvim istupom čini suštinski najveću i neoprostivu grešku. Naime, admiral Sbutega prozivanjem HNV CG i Hrvatskih bratovština za navodno miniranje nominacije poziva na nacionalnu netrpeljivost. Ovakva neistinita i nepromišljena izjava predstavlja poziv na javni linč hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori i zato je to nedopustivo. Admiral Sbutega sa pozicije deklariranog Hrvata može raditi protiv svojeg naroda, ali ne i da širi nacionalnu netrpeljivost.

No, ono što je bitnije, Bokeljsku mornaricu ne treba braniti od hrvatskog naroda. Naprosto Bokeljsku mornaricu se ne može braniti od naroda koji je nositelj tog dobra, pritom, kao što je svima dobro poznato omogućavajući svima, dakle, pripadniku bilo koje vjere ili nacije da sudjeluje kao aktivni član Bokeljske mornarice.

Republika Hrvatska je ne svojata niti može otrgnuti Bokeljsku mornaricu iz Kotora, Boke kotorske i Crne Gore, a to ne žele niti mogu Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809. Međutim, fenomen proslave svetog Tripuna, Kola svetog Tripuna, malog admirala i Bokeljke mornarice se, mnogobrojnim iseljavanjem Bokelja u Hrvatsku, proširio na teritorij Republike Hrvatske i obilježava se u pojedinim dijelovima već više od 150 godina. Pravo i obveza Bokelja koji žive u Hrvatsku, kao nositelja ovih fenomena, je da se njih ne isključi, već da ih se uključi u nominaciju ovog dobra na UNESCO listu nematerijalna baštine čovječanstva. Upravo je to razlog zbog kojeg je Republika Hrvatska predlagala zajedničku nominaciju Bokeljske mornarice, proslave svetog Tripuna i Kola svetog Tripuna pred UNESCO, a kad je to minirao admirala Sbutega, Republika Hrvatska je uputila vlastitu nominaciju. 

Dakle, sasvim je jasno da HNVCG i Hrvatske bratovštine ne priječe i ne miniraju nominaciju Bokeljske mornarice na UNESCO listu nematerijalna baštine.

Nažalost može se reći da je admiral Sbutega glavni problem i prepreka nominacije Bokeljske mornarice na UNESCO listi nematerijalna baštine.