Tragovi glagoljice u Boki Kotorskoj

img-8Dana 12.02.2016.g. u punoj Vijećnici Grada Rijeke prof Ljubica Štambuk u gotovo 90 minutnom izlaganju upoznala je nazočne općenito s glagoljicom, dale je povjesni pregled dolaska glagoljice na hrvatskom području (o hrvatskom glagoljskom pismu kao djelu identiteta hrvatskog naroda) a potom u vrlo intersatnom i dinamičnom izlaganju dala fokus na prisutnost i uporabu glagoljice u Boki kotorskoj. U izlaganju je prof. Ljubica Štambuk potvrdu uporabe glagoljice u Boki kotorskoj potkrijepila kroz više izvora. Podsjetila je na više znamenitih Bokelja koji su se zalagali za uporabu i zaštitu glagoljice, podsjetivši na zalaganja i uspjeh biskupa Vicka Zmajevića na otvaranje sjemeništa za svećenike glagoljaše u Zadru. Potom zalaganje biskupa Splitske biskupije na sastanku 1899. o potrebi zaštite i održivosti uporabe glagoljice, kojom prilikom se posebno istaknuo Kotorski biskup Uccellini. U izlaganju je autorica podcrtala postojanje materijalne dokaze u vidu sačuvanih glagoljaških misala u Škaljarima i Gornjoj Lastvi, kao i neupitno glagoljanje tijekom XIX godine u župama: Škaljari, Bodgašići, Kostanjica (Kostajnica), Tivat, Krašići, Pokrivenik.

Prof. Ljubica Štambuk je profesor matematike s dugogodišnjim iskustvom na Riječkom sveučilištu (Tehnički fakultet i , a član je i Društva prijatelja glagoljice koji promiču zaštitu i istraživanje glagoljice). Inače, dondo Ljubice Štambuk je pok.don. Gracije Brajkovića, čuveni peraški župnik čijim zlaganjem i radom je između ostalog osnovan i Muzej Gospe od Škrpjela. Intrigantno je da se u izlaganju prof. Ljubica Štambuk i spomenula sadržaja kartoteke don. Gracije Brajkovića izlagavši o razgovoru don Miha Bašića o potrebi zaštite glagoljice.

Ovim događajem izlaganjem uspješno su dovršeni još jedni Tripundanski dani – dani Bokelja u Rijeci.